Svi oni koji se užasavaju zmija s krajnjom su nelagodom gledali snimku tri metra duge zmije koja je navodno nastala u okolici Mostara u BiH. Veličina gmaza nije ostavila nikoga ravnodušnim, a mnogi su sigurno se i malo preznojili, pa ne treba čuditi što su odmah krenula nagađanja o tome o kojoj je točnoj vrsti riječ. Mnogi su bili uvjereni kako je riječ o kravosasu, inače neotrovnici kojoj pripada čast biti najduža europska zmija.
Ravnatelj ZOO vrta Zagreb, Ivan Cizelj koji je godinama radio kao kurato za zmije u toj ustanovi, izjavio je za Jutarnji list kako je snimka nastala iz daljine i loše je kvalitete pa ne može biti posve siguran o kojoj je zmiji riječ. – Stvarno nisam 100 posto siguran, ali meni se čini da je ovo prije bjelica nego kravosas. Obje vrste mogu biti dosta velike, ali kravosas nije tako taman – smatra Cizelj. Zmija bjelica može se naći od središnje i južne Europe preko obala Crnog mora i Kavkaza do sjevera Irana.
Riječ je o relativno tankoj zmiji s izduljenom glavom. – Odrasle jednike mjere od 90 do 140 cm, a veći primjerci su znali doseći i do 225 cm. Osnovna boja varira od žuto-smeđe, sivo-smeđe do maslinaste boje, a šare na leđima se uglavnom sastoje od četiri crne pruge. Kod mladih zmija boje su intenzivnije te su četiri pruge na leđima puno uočljivije. Smeđe životinje mogu imati žute pjege iza glave pa se može zamijeniti s bjelouškom. Mlade zmije imaju 4-7 redova crnih (smeđih) pjegica po tijelu i često tamni uzorak na vratu u obliku slova V ili U. – navodi se na stranici Zoološkog vrta u Zagrebu.
Ističu kako bjelice preferiraju osunčana i umjereno vlažna mjesta s grmovitom vegetacijom, a u prirodi se hrane malim glodavcima, pticama, šišmišima i gušterima.
– Vrsta zmije koja se uglavnom kreće po mjestima gdje ima dovoljno biljnog pokrova ili kamenja da prođe nezapaženo i da može brzo pobjeći u sklonište. Glavna skrovišta su joj pukotine u tlu, rupe ispod kamenja, ruševine, listinac, daske i drugo. Najaktivnija je u ranim jutarnjim satima i popodne, a tijekom vrućih ljeta aktivna je noću. Poluarborealna je vrsta te se dobro penje pa je često viđena na drveću i grmlju. Na napadača reagira bježanjem na stablo ili grmlje ili zauzimanjem prijeteće poze, micanjem repa te ispuštanjem smrdljive tekućine. Hiberniraju od četiri do šest mjeseci, uglavnom između listopada i ožujka – navodi zoološki.
U prirodi mogu živjeti 25 do 30 godina.
Što ako vas ugrize zmija? Ove 3 zmije u Hrvatskoj su smrtonosne, evo što nikako ne smijete napraviti!
Ma naravno, "prestravila" Bljakkan. U svakom drugom naslovu ili balkan ili smrdoslavija... nemru ovi bez tog sadržaja debelog crijeva.