Prvi put ruska bespilotna letjelica Lancet kamikaza korištena je za napad na ukrajinsku zračnu bazu, oštetivši MiG-29. Događaj se dogodio 70 kilometara od prve crte, a znajući da je dosadašnji potvrđeni domet Lanceta 40 kilometara, ovaj napad je iznenađenje.
Letjelica Lancet, koju proizvodi ZALA Aero Group (dio konglomerata Kalašnjikov), u dosadašnjem tijeku rata pokazala se kao jedno od najučinkovitijih oružja za precizne napade koje je dostupno ruskim oružanim snagama, a ovaj put oštećen je zrakoplov stacioniran na aerodromu Dolgintsevo, u regiji Krivij Rih.
Na videu postavljenom na društvene mreže vidi se da su u napadu na ukrajinsku bazu korištena najmanje dva bespilotna zrakoplovna sustava. Jedan, koji je letio na srednjoj visini, za lociranje ciljeva i procjenu štete i Lancet, koji je pogodio bočnu stranu kokpita MiG-29. Iako nije bio direktni pogodak te se čini da šteta na zrakoplovu nije katastrofalna, vrlo je vjerojatno da je šteta ipak sasvim dovoljna da MIG-29 izbaci iz pogona .
VEZANI ČLANCI
Dvije su stvari zanimljive iz ove snimke.
Prva je da se ova zračna baza nalazi u regiji Krivij Rih, 70 km udaljena od crte bojišnice, daleko iznad maksimalnog dometa od 40 km deklariranog za bespilotne letjelice Lancet-3 (najčešće korištene u posljednje vrijeme), koje nose do pet kilograma eksploziva.
Čini se malo vjerojatnim da bi se tim ruskih specijalnih snaga uspio ušuljati na teritorij pod kontrolom ukrajinskih trupa čak 30 kilometara, noseći potrebnu opremu za postavljanje Lanceta, budući da se za njegovo lansiranje koristi pneumatski sustav integriran u malu lansirnu rampu. Iako se ova opcija ne može potpuno odbaciti.
Čini se vjerojatnijim da je ZALA uspjela modificirati neke aspekte kamikaza drona Lancet kako bi postigla ovo znatno povećanje dometa. Spominjala se čak i opcija većeg drona koji bi mogao nositi nekoliko letjelica Lancet. Ako je riječ o jednoj od te dvije opcije, Rusija sada dobiva sposobnost preciznih napada s dovoljnim dometom i dovoljno masivnom štetom da predstavlja stvarnu prijetnju ukrajinskim oružanim sustavima koji su do sada ostali relativno nedostupni.
Naime, balistički projektili i Gerani vidljivi su na radaru i lansiraju se iz udaljenih krajeva te je ukrajinsko zrakoplovstvo uvijek imalo dovoljno vremena prebaciti svoje avione drugdje u slučaju da projektili idu prema aerodromu. Rano upozorenje na takve ruske raketne napade dalo je zapovjednicima dovoljno vremena da rasprše svoje zrakoplove i posade na udaljene aerodrome ili čak autoceste.
A prema generalu Jamesu Heckeru, zapovjedniku američkih zračnih snaga u Europi i Africi, ukrajinski piloti "gotovo nikad ne polijeću s aerodroma i ne slijeću na isti aerodrom."
No, kod Lanceta to nije slučaj.
Sada pojedini aerodromi, ali i druga vojna tehnika poput HIMARS-a postaje dostupnija za Lancet – ako je ostvaren njihov povećani domet.
VEZANI ČLANCI
Analitičari upozoravaju i na to da je tijekom napada drugi dron „promatrao“ napad Lanceta iznad glave, što upućuje na to da ukrajinska protuzračna obrana u bazi nije bila aktivna ili nije radila.
Međutim, činjenica da je ukrajinski aerodrom udaljen 70 kilometara od prve linije bojišnice aktivan i u dobrom stanju te usred bijela dana pun letjelica, upućuje i na to da Rusi imaju jako slabu kontrolu nad zračnim prostorom duž bojišnice.
Ruska propaganda snimljena negdje u Sibiru.