Ni Rovinj, ni Poreč, ni Hvar, ni Dubrovnik, ni Crikvenica ni Medulin, nego – Vir. Otok bez ijednog hotela ostvario je ove godine najviše turističkih noćenja. Do kraja rujna gostiju je bilo nešto više od 101.000, a noćenja 2,1 milijun i respektabilnih 86 posto od lanjskog broja.
Uložili u vodovod, ceste...
Turističko odredište, koje mnogi i dalje pamte po bagerima i rušenju nelegalno sagrađenih kuća, korona je poljuljala puno manje nego mnogo poznatije i uhodanije jadranske destinacije.
Lokalna destinacijska menadžment kompanija Vir turizam godinu privodi kraju sa svega desetak posto manjim prihodima nego lani, ne žali se ni kad je riječ o dvije tisuće privatnih iznajmljivača, a gostiju ljetos nije manjkalo čak ni u najboljoj virskoj vili s pet zvjezdica, u kojoj se noćenje plaća 1600 eura.
Živahno je, dakako, bilo i u 9000 kuća za odmor na Viru, od kojih je otprilike polovica u rukama stranih vlasnika. Većina od njih, pri tome, i te kako voli svoju imovinu u Hrvatskoj pa iz Budimpešte, Beča, Bratislave, Ljubljane... i dalje nerijetko za vikend “skoknu” do Vira.
Na Viru tako i sad u listopadu ima više turističkog šušura nego u mnogo razvikanijim jadranskim mjestima. Nije se promjena, dakako, odigrala u jednoj koronasezoni. Vir svoju novu turističku sudbinu strpljivo gradi već dulje od desetljeća.
Otok koji su mnogi bili spremni prekrižiti kao devastiran i neperspektivan uložio je u vodovod, kanalizaciju, javnu rasvjetu, prometnice, uređenje plaža i zelenih površina itd. oko 300 milijuna kuna. Sve dobro što se na Viru dogodilo tijekom desetak godina kroz turizam se uvelike vraća. Vir je brojem turističkih noćenja godinama prvi u Zadarskoj županiji, a tijekom posljednje tri sezone ljeti i među top tri destinacije u Hrvatskoj.
– Nisu kod nas još svi svjesni kakva se promjena dogodila na Viru. Ali zato Nijemci, Mađari, Austrijanci, Poljaci, Švicarci... jako dobro znaju da je Vir postao odlična turistička destinacija – ističe načelnik Kristijan Kapović i napominje da je sedamdeset posto Vira pokriveno mediteranskim zelenilom.
– Neki se, kad vide pojedine fotografije Vira, zabune pa kažu: “Mljet”. Na Viru se graditi još može samo na jednoj trećini, a i u tom dijelu još i te kako ima mjesta za gradnju. A planiramo graditi hotel sa stotinjak soba, marinu i kamp. Sve na nivou pet zvjezdica, a gotovo bi trebalo biti 2023. godine.
To je investicija od ukupno 30 milijuna eura, HBOR ima odlične kredite, a mi imamo financijski potencijal da to i izvedemo – otkriva planove Kapović, koji smatra da su brojni “vikendaši” velika prednost, nikako nedostatak virskog turizma.
Inače, od 2,1 milijun noćenja ostvarenih ove godine na Viru većina je ostvarena u nekomercijalnom smještaju. Točnije, oko 56.000 virskih gostiju boravilo je u komercijalnom smještaju, u kojem su ostvarili nepunih pola milijuna noćenja, a njih gotovo 45.000 u smještaju u kojem nisu plaćali smještaj i gdje su, prema eVisitoru, ostvarili više od 1,6 milijuna noćenja.
Porast cijena nekretnina
– Nebitno što ne plaćaju smještaj, oni su zapravo najveći potrošači. Već su kupnjom nekretnine na Viru uložili bar sto-dvjesto tisuća eura. Koliko puta klasični turist mora doći na more da napravi toliki promet? Vlasnici kuća za odmor i apartmana borave ovdje svake godine s obitelji najmanje 30 dana, a u ostatku godine dođu na vikend barem jednom svaki mjesec. Ovdje troše, kupuju, plaćaju račune... To su zapravo naši najkomercijalniji gosti – kaže Kapović.
Na Viru sve bolje žive i domaći. Broj stanovnika narastao je od ‘91. s 860 na gotovo četiri tisuće, posla ima, vrtić i škola zamalo su pretijesni, a kako Vir kotira govori i cijena kvadrata stambenog prostora koji je prije 20 godina bio od 250 do 300 eura, a danas je od 1500 do 3000 eura.
Nekad ružno pače domaće turističke ponude u mnogočemu služi za primjer. Slaže se i analitičar, direktor u tvrtki Horwath HTL Hrvatska, Siniša Topalović.
– Vir je zbog spleta okolnosti imao lošu startnu poziciju, ali radom, pametnim pristupom i ulaganjem u kvalitetu uveli su red i privukli kupce visoke platežne moći, koji su danas, među ostalim, lojalni gosti. I to ne samo u špici sezone.
Cijela Španjolska i Portugal su na resortima mješovite namjene, u kojima se uz klasični turistički smještaj nalaze i vile i apartmani čiji vlasnici tu borave dva, tri, šest mjeseci, ojačali svoju izvansezonu. Nemaju, dakako, sve destinacije potencijala za rezidencijalni turizam, ali dobro prometno povezane destinacije na našoj obali trebale bi se otvoriti i prema tom modelu. Oživljavanje destinacija u predsezoni i posezoni samo je jedan od benefita takvog modela – kaže Topalović.
Najjadniji otok na kojem sam bio. Otok za sirotinju iz središnje HR. Pridodne ljepote - nema. Plaže bože sačuvaj. Rive - nema. Užas. Ljudi - užas.