Energetska samodostatnost temelj je gospodarskog razvoja jer se proizvodnjom vlastite energije ostvaruje ušteda i povećava konkurentnost. Financijska sredstva ostvarena uštedom mogu se usmjeriti na razvoj onoga za što je prije nedostajalo novca. No, za ostvarivanje energetske samodostatnosti ključno je napraviti prvi konkretan korak – izraditi strateški okvir razvoja iz kojeg se vidi plan. U izradi Plana razvoja Bjelovarsko-bilogorske županije 2022.-2027. sudjelovao je stručni tim Javne ustanove Razvojna agencija Bjelovarsko-bilogorske županije sa stručnim timovima ostalih institucija s područja Županije, a uz podršku stručnjaka Instituta za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba.
Prema objavljenim podacima Županija zauzima 4,66 posto ukupne površine RH, s udjelom broja stanovnika od svega 2,8 posto i svega 1,8 posto u bruto domaćem proizvodu (BDP) Republike Hrvatske, po čemu je na samom začelju, 18. od 21 županije. Najznačajnije gospodarske djelatnosti na području Županije su prerađivačka industrija, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo. Prerađivačka industrija ostvaruje 20,7 posto ukupne bruto dodatne vrijednosti Županije, a još toliko ostvaruju zajedno poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, pri čemu je udjel prerađivačke industrije na razini Hrvatske svega 1,9 posto, a udjel poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je 10,2 posto.
Logično je da se strateški okvir gospodarskog razvoja Bjelovarsko-bilogorske županije temelji na njezinim najznačajnijim gospodarskim djelatnostima, ali je pri tome izuzetno važno imati novi pristup razvoju kako bi on bio što održiviji u okolnostima rasta cijena i nesigurnosti opskrbe koje su posljedica brzih promjena i nepredvidivih globalnih poremećaja.
Jasno je da resursi kao što su voda, tlo za proizvodnju hrane i energenti imaju strateški značaj - njihovo optimalno korištenje predstavlja temeljni uvjet ne samo za razvoj, već i sam opstanak svake gospodarske djelatnosti. Činjenica da Bjelovarsko-bilogorska županija raspolaže sa sva tri ključna resursa nije samo prirodna blagodat, već obaveza i odgovornost da se ti resursi koriste na optimalan način. Upravo to zahtijeva novi pristup i način razmišljanja.
Kao dio takvog novog pristupa, predviđenog Planom razvoja Bjelovarsko-bilogorske županije 2022.-2027., je digitalizacija i zelena transformacija, a njezinu važnost prepoznala je i Nacionalna razvojna strategija do 2030. Kao prvi od tri posebna cilja ovog razvojnog smjera navedeno je jačanje energetske tranzicije. Na prvi pogled cilj je jasan - intenzivna ulaganja u korištenje obnovljivih izvora energije i povećanje energetske učinkovitosti. No pravi je izazov - kako to ostvariti na najbolji način? Koje se sve razvojne mogućnosti otvaraju u traženju odgovora na ovo pitanje?
Tema obnovljivih izvora energije svakodnevno je u medijima, no znamo li što su obnovljivi izvori energije i što sve njihovo korištenje omogućuje?
Jedna od općeprihvaćenih definicija je ta da su to izvori energije koji se praktično ne mogu iscrpiti jer se neprestano obnavljaju. Sunce, vjetar, vodotokovi, valovi, geotermalna energija su obnovljivi izvori, a među obnovljivim energentima su biomasa (ostaci drvne mase u obliku sječke), bioplin (nastao iskorištavanjem bio-otpada u okviru cjelovitog koncepta kružnog gospodarstva), biodizel (koji se proizvodi od određenih poljoprivrednih kultura), vodik… Iz obnovljivih izvora se korištenjem određene tehnologije može dobiti električna i toplinska energija. Ali i mnogo više od toga! Ono što se često ne prepoznaje su dodatne koristi. Primjerice, uz proizvodnju električne i toplinske energije bioplinska postrojenja imaju ključnu ulogu u razvoju kružnog gospodarstva u poljoprivredi i stočarstvu, njihov je nusproizvod digestat koji je visokovrijedno organsko gnojivo, proizvode energente (bioplin i biodizel) koji se mogu koristiti za poljoprivrednu mehanizaciju. Fotonaponski paneli su rješenje za ublažavanje posljedica klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju i gospodarenje vodama, postrojenja na biomasu stvaraju tržište za uzgoj novih poljoprivrednih kultura… A sve navedeno uklanja rizike globalnog tržišta, smanjuje troškove proizvodnje i povećava prihode. Ono što je danas trošak - sutra može postati vlastiti proizvod! Samo treba znati na pravi način koristiti resurse koji su na dohvat ruke.
Imajući u vidu da je sve ovo važno i za energetsku učinkovitost, još jasnija postaje višestruka korist korištenja obnovljivih izvora energije. Energetska učinkovitost podrazumijeva da se svaki oblik energije mora iskoristiti, tako i onaj koji se baca kao nepotreban nusprodukt nekog procesa. To je, primjerice, toplina u bioplinskom postrojenju. Kako i gdje je iskoristiti? Moguće je npr. uz bioplinsko postrojenje izgraditi sušaru, staklenik, uparne stanica ili hladnjače s toplotnim pumpama - takvi uređaji su npr. klima uređaji koji se koriste za hlađenje u kućama i stanovima, a po potrebi i za grijanje. Ovakvim iskorištavanjem toplinske energije omogućava skladištenje i čuvanje poljoprivrednih proizvoda za prodaju u vrijeme kad su tržišni uvjeti povoljniji, ali i otvara prostor za njihovu proizvodnju tijekom cijele godine ili pak preradu u proizvode s dodanom vrijednosti koje je na tržištu moguće plasirati s višom cijenom. Dakle, umjesto da se neiskorištena toplinska energija pušta u okolinu, može se na odličan način učinkovito iskoristiti!
Mogućnosti je bezbroj, a za njihovo korištenje je uz razvojnu strategiju, potrebno imati i konkretne projekte. Za realizaciju konkretnih projekata važno je ostvariti potrebne preduvjete. Svakako najvažniji među njima je novi prostorni plan Županije, čija je šesta izmjena i dopuna trenutno u postupku pripreme za javnu raspravu i usvajanje. Jako je važno da novi prostorni plan bude usklađen s vizijom razvojne strategije Županije. Preduvjet za to je da ne bude isključiv, već da ostavi mogućnost provedbe postupka procjene mogućeg utjecaja određenog gospodarskog pothvata na prirodu i okoliš na dinamičan način, uključujući i razinu potencijalno potrebnih kompenzacijskih mjera, slijedeći dobru praksu ostalih članica Europske unije. U protivnom, isključivošću i restriktivnim pristupom, koji ne ostavlja prostor za brze odgovore na promjene prirodnog i gospodarskog okruženja, provedba predloženog strateškog okvira gospodarskog razvoja može biti onemogućena već na samom početku. Upravo stoga je za njegovo ostvarenje presudna usklađenost prostornog plana sa zacrtanim gospodarskim ciljevima.
To je posebno važno kad je riječ o poljoprivrednim površinama, za koje važeći prostorni planovi tradicionalno zabranjuju određene gospodarske aktivnosti, dok cijeli niz iskustava drugih zemalja ukazuje na to da je ključ uspješnih prilagodbi poljoprivredne i stočarske proizvodnje novim klimatskim i tržišnim uvjetima - korištenje obnovljivih izvora na tim površinama. Njihovo korištenje može biti u funkciji većeg uroda i zaštite određenih poljoprivrednih kultura od nepovoljnih klimatskih utjecaja, prije svega prejakog sunca i tuče, ali i izvor dodatnih izvora prihoda koji su često presudni za održivost poljoprivredne proizvodnje.
Nepovoljni utjecaji globalnog zatopljivanja već su vidljivi na kvaliteti i prinosima vinove loze, ali i nekih drugih poljoprivrednih kultura, primjerice bobičastog voća, a upravo su se kod njih najučinkovitijim rješenjem pokazali fotonaponski paneli koji imaju mogućnost regulacije optimalne razine osunčanosti. Istraživanja u nizu zemalja potvrđuju da neke tradicionalne poljoprivredne kulture u novim klimatskim uvjetima postaju ugrožene, čak i propadaju ukoliko im se ne osigura odgovarajuća zaštita. Nedavno je i u Hrvatskoj pokrenut jedan takav stručni istraživački projekt, čiji je značaj na prijedlog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) prepoznala i odlučila financirati Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Međutim, takva i slična rješenja koja koriste obnovljive izvore energije neće biti moguće provesti u praksi ako važećim prostornim planovima ta rješenja budu izrijekom zabranjena i ako se ne ostavi mogućnost donošenja odluka prilagođenih svakom pojedinom slučaju, ovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje i u skladu s najnovijim znanstvenim i iskustvenim spoznajama drugih zemalja.
Brojni su i drugi primjeri potencijalno vrlo korisnih mogućnosti korištenja OIE za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje. Tako bi u provedbi razvojne vizije, uz pretpostavku potrebnih prilagodbi propisa, važno mjesto mogla imati proizvodnja organskog gnojiva, proizvodnja biogoriva za poljoprivredne strojeve, intenzivni uzgoj ribe uz bolje gospodarenje vodnim resursima, iskorištavanje geotermalnih izvora za grijanje objekata i opskrbu električnom energijom, kao i slični projekti skladnog razvoja gospodarstva i zaštite okoliša.
U sljedećim izdanjima Bjelovarskog lista opisat ćemo konkretne primjere razvojnih mogućnosti za primjenu obnovljivih izvora energije u poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu i prerađivačkoj industriji, kao ključnim gospodarskim granama Županije. Svi potrebni prirodni preduvjeti postoje, postoji i stručno znanje, kao i pozitivno iskustvo potvrđeno u drugim zemljama EU. A kako bi se pripremilo 'plodno tlo' za provedbu ovakvih projekata u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji potrebno je ostvariti i sve ostale pretpostavke, poput zakonskih preduvjeta, za uspješnu provedbu energetske tranzicije.
