Slažem se sa svima koji su prije mene govorili o značenju hrvatske
brodogradnje. Ona sudjeluje sa 12 do 15 posto u hrvatskom izvozu i čini
čak 0,68 posto ukupne svjetske proizvodnje brodova.
Također, gotovo da nema godine da neki hrvatski brod ne dobije nagradu,
ali točno je i da hrvatska brodogradnja ne posluje pozitivno i ne
ostvaruje dobit - dvosmislen je bio dopredsjednik Vlade Damir Polančec,
čovjek koji se s Europskom komisijom bori na ostvarivanju što boljih
uvjeta privatizacije škverova.
Ne oštećuje proračun?
S privatizacijom koja ne jamči nastavak djelatnosti, kao jedan od
uvjeta za prijavljivanje na natječaj, ne slažu se primorsko-goranski
župan Zlatko Komadina i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.
Gradonačelnik se čak pozvao na Ustav i izjavio da će Grad biti
posljednja linija obrane brodogradnje, pa neće dopustiti promjenu
prostornih i urbanističkih planova koji su u nadležnosti jedinica
lokalne samouprave. Tako se (barem dok se ne promijeni gradska vlast),
na prostoru 3. maja može odvijati samo industrijska djelatnost i to s
posebnom namjenom - za brodogradnju.
Župan se, pak, osvrnuo na pogrešno poimanje javnosti i Vlade o
hrvatskoj brodogradnji kao gubitašu jer, kaže, Istra, Hrvatsko primorje
i Dalmacija svoju gospodarsku budućnost ne mogu zamisliti bez nje.
- Hrvatska od gradnje brodova na međunarodnom tržištu godišnje
prihoduje približno 700 milijuna dolara. Ukupna ostvarena domaća
potrošnja radom ima (multiplikacijski) učinak od dvije milijarde
dolara. Kooperanti, dobavljači i brodogradilišta uredno plaćaju sve
porezne obveze državi.
Godišnja su proračunska izdvajanja za brodogradnju 1,16 milijardi kuna,
a izdvajanja koja se ostvaruju iz potrošnje ostvarene u zemlji od
brodogradnje su 1,28 milijardi kuna. Iz toga slijedi da hrvatska
brodogradnja ne puni državni proračun, ali ga ni ne oštećuje, odnosno
ne živi na račun poreznih obveznika - rekao je Komadina.
Međutim, s njim se ne slaže Polančec, koji je također iznio brojke i
izjavio da je prema njegovu mišljenju najbolji način (i jedini mogući)
restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta privatizacija i da je s
njenim uvjetima zadovoljan. - S obzirom na pravila restrukturiranja
koja nameće EU, brodogradilišta ne mogu drukčije ostvariti održivo
poslovanje jer država za restrukturiranje ne može izdvojiti dovoljno
novca - kaže Polančec.
Relativan uspjeh
Da prikaže uspjeh hrvatskih pregovarača, naveo je model poljske
privatizacije, u kojem su matična poduzeća prisiljena otpustiti sve
radnike koje budući vlasnik nije želio, a uvjeta privatizacije nije
bilo. Hrvatska je ipak uspjela postići da se budući vlasnik ne bira
isključivo po visini ulaganja, nego i po strateškom planu, čime su
uglavnom zadovoljni i sindikati.
BRODOGRADNJA Svi se složili o značenju, iako su ideje o restrukturiranju različite