Premijer Andrej Plenković najavio je na sjednici Vlade da će Hrvatska iskoristiti sva moguća sredstva kako bi riješila problem gužvi na graničnim prijelazima i poručio da je stroga primjena europske uredbe o kontroli granica za Hrvatsku "neodrživa".
"Za Hrvatsku, zemlju koja se priprema za Schengen i želi dati svoj doprinos u borbi protiv terorizma jednostavno je neodrživa ovakva provedba uredbe na granici s članicama EU, čija je članica i Hrvatska", rekao je premijer na sjednici vlade.
Taj problem "za nas kao turističku zemlju u kojoj turizam ima 18 posto udjela u BDP-u, a i uopće za jedno normalno funkcioniranje prometa i sigurnosti, ne može prihvatljiv", naglasio je Plenković. Podsjetio je da je zbog gužvi Hrvatska prešla sa sustavne na ciljanu graničnu kontrolu, što je učinila i Mađarska, no ne i Slovenija. "Nastojat ćemo u dijalogu sa slovenskim partnerima da i oni prijeđu na taj režim i da ne dolazi više do ovakvih gužvi", kazao je Plenković.
"U svakom slučaju iskoristit ćemo sve moguće pravne, institucionalne i političke alate, kroz dijalog u okviru Europskog vijeća, da ovaj problem riješimo", naglasio je. Dodao je da će to biti jedna od glavnih zadaća vlade u idućem razdoblju, uz nastavak priprema za što brže ispunjavanje schengenskih kriterija.
Povjerenik u Agrokoru dobro poduzima prve korake
Premijer Andrej Plenković kazao je kako će se u konzultacijama s odvjetnicima dogovoriti sljedeći koraci glede žalbe Hrvatske na arbitražnu odluku u slučaju Ina-MOL, izrazio očekivanje da će se poštivati pravo vlasništva Agrokorovih kompanija u susjednim zemljama te najavio dugoročno rješenje za Petrokemiju. Osvrnuvši se na odluku švicarskog saveznog suda od 12. travnja, koji se tiče dijela hrvatskog zahtijeva za suspenzivnim učinkom, Plenković je ponovio da je on je od strane suda odbijen. "Dakle, to nije bila odluka koja se odnosi na sami meritum osnovanosti žalbe, već isključivo na ovaj dio suspenzivnog učinka. Obavit ćemo konzultacije s odvjetnicima i dogovoriti sljedeće korake glede te teme", rekao je Plenković.
Osvrnuvši se na situaciju s Agrokorom, premijer je ocijenio dobrim da se s potezima koji se tiču te kompanije stabilizirala situacija. "Mislim da izvanredni povjerenik (Ante Ramljak) dobro poduzima prve korake, snima stanje, postiže dogovore i s vjerovnicima i s dobavljačima. Radnici su primili plaće, sustav generira nove prihode, u diplomatskoj komunikaciji Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo gospodarstva i veleposlanstva u susjednim zemljama, gdje također postoji dijelovi Agrokorove kompanije, pojasnili su susjednim državama o čemu se radi i koji je smisao i cilj izvanredne uprave. Ono što čvrsto očekujemo, bez dilema, to je poštovanje vlasništva i prava vlasništva", izjavio je Plenković.
Dodao je da ne očekuje da će išta ugroziti pravo vlasništva tih kompanija, koje redovito izvršavaju svoje obveze i u smislu plaćanja poreza i redovitoga poslovanja prema dobavljačima. Istaknuo je i da će izvanredni povjerenik voditi računa da sve te tvrtke posluju na najprimjereniji mogući način te da sam proces restrukturiranja i izbor savjetnika ide svojim tijekom.
Rješavaju se problemi Petrokemije i Borova
Plenković je istaknuo i kako su, nakon pronalaženja rješenja za Borovo, zadnjih dana potpredsjednica Vlade Martina Dalić, ministar državne imovine Goran Marić i ministar financija Zdravko Marić dobili su zadaću da vide kako iznaći rješenje za Petrokemiju. "U tom razgovoru koji se vodi s Upravom Petrokemije i s glavnim vjerovnicama ćemo uskoro naći rješenje. Ono što je bitno je da će to biti dugoročno rješenje, kao i za Borovo, koje prije svega podrazumijeva ili pronalazak strateškog partnera, dokapitalizaciju, održivost poslovanja, s obzirom na značaj te kompanije za Moslavinu, za Kutinu, za uopće proizvodnju mineralnih gnojiva", istaknuo je premijer.
Na Vladi je usvojena Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine.
Vlada je donijela konačni prijedlog zakona o državnim potporama, kojemu se dodaju odredbe o transparentnosti potpora te dopunjuju odredbe koje se odnose na registar potpora, kao i odluku o financiranju projekta modernizacije i elektrifikacije pruge Zaprešić-Zabok, čija se vrijednost procjenjuje na 80 milijuna eura.
Premijer Andrej Plenković kazao je kako je riječ o još jednom usklađivanju s pravnom stečevinom EU, gdje se jača transparentnost sustava državnih potpora.
Zakonom o državnim potporama uređene su nadležnosti Ministarstva financija i davatelja državnih potpora male vrijednosti u Hrvatskoj, odnosno do granice kada nadležnost u pogledu državnih potpora prelazi na Europsku komisiju, u skladu s pravnom stečevinom EU. "Konačnim prijedlogom zakona dodaju se odredbe o transparentnosti državnih potpora te se dopunjuje postojeća odredba u dijelu koji se odnosi na registar državnih potpora", kazao je državni tajnik u Ministrstvu financija Željko Tufekčić. Postizanje transparentnosti, kako je rekao, odnosi se na obvezu države članice EU da na jednoj mrežnoj stranici objavi podatke o programima i pojedinačnim državnim potporama, pojedinačnim državnim potporama koje premašuju iznos od 500 tisuća eura te ostale propisane podatke. S obzirom na ovlasti Ministarstva financija iz postojećeg Zakona o državnim potporama, mrežna stranica na kojoj će se objavljivati podaci o državnim potporama bit će mrežna stranica Ministarstva financija, rekao je Tufekčić. Prijedlogom zakona mijenjaju se i odredbe o sadržaju registra državnih potpora i potpora male vrijednosti tako da se obuhvat registra proširuje te se olakšava njegovo korištenje. U već ustrojeni registar, tijela koja dodjeljuju potpore unosit će podatke svakodnevno, umjesto da ih dostavljaju jednom godišnje, a podaci koji će se objavljivati bit će detaljniji u odnosu na dosadašnje unose.
Svi podaci o dodijeljenim potporama bit će vidljivi pa će zainteresirani, a posebice poduzetnici moći vidjeti jesu li potpore koje su dodijeljene, npr. njihovim konkurentima zakonite.
Na ovaj će se način, kako je rekao Tufekčić, postići potpuna transparentnost dodijeljenih državnih potpora što će u konačnici utjecati i na jačanje učinkovitost i utroška javnih sredstava putem državnih potpora.
Odluka o projektu modernizacije pruge Zaprešić-Zabok
Vlada je donijela i odluku o financiranju projekta modernizacije i elektrifikacija pruge Zaprešić - Zabok. Kako je kazao ministar mora, promet i infrastrukture Oleg Butković, tom odlukom osiguravaju se sredstva za financiranje prihvatljivih troškova projekta modernizacije i elektrifikacije pruge Zaprešić-Zabok, koji su procijenjeni na 80,8 milijuna eura ili 614,39 milijuna kuna bez PDV-a, a koja će osigurati Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture do pozitivnog okončanja cjelokupnog postupka dodijele sredstava iz fondova EU.
Projekt se planira financirati u razdoblju od 3 godine od ugovaranja, kazao je Butković te dodao kako je u isto vrijeme HŽ Infrastruktura dužna osigurati sredstva za plaćanje PDV-a i sredstva za neprihvatljive troškove vezane uz provedbu projekta, a koja iznose 20,9 milijuna eura. Sredstva za taj projekt planirana su državnim proračunom za ovu godinu te projekcijama za 2018. i 2019.
Vlada je na sjednici dala i suglasnost Krapinsko-zagorskoj županiji za zaduženje kod Privredne banke Zagreb (PBZ). Riječ je o kreditu od 15,3 milijuna eura, na rok od 13 godina, uz 2 godine počeka te fiksnu kamatnu stopu od 2,12 posto. Kredit bi se koristio za financiranje Područne škole u Martinišću (8 milijuna kuna) te dovršetak izgradnje sportske dvorane pri Osnovnoj školi Đurmanec (7,3 milijuna kuna).
>>Bačić objasnio zašto će HDZ odbiti zahtjev SDP-a za opoziv Marića
Treba jasno i glasno EK reći da se događaji na granici događaju točno i i skladu s izjavama Karla Erjavca da će praviti probleme na granici u vrijeme turističke sezone zato što je Hrvatska istupila iz arbitražnog procesa sa slovenijim. To je srž problema i to tako treba reći EK tako da svi zvučnici popucaju. Ako neće uvažiti takav prigovor onda bez odlaganja Hrvatsku primiti u Schengensku zonu i riješiti problem blokada na granici sa slovenijom.