Na današnjoj sjednici Vlade, premijer Zoran Milanović pozdravio je projekt smanjenja lista čekanja.
– Liste čekanja imaju i zemlje poput Kanade. Ovo su konkretne brojke. U dva tjedna programa s liste čekanja skinuto je gotovo 8000 građana. To je dokaz da se uz dobru organizaciju stvari mogu rješavati te da skupa oprema koju imamo ne smije stajati neiskorištena. Za to su potrebni liječnici i sestre koji za rad moraju biti plaćeni – kazao je Milanović te čestitao Nacionalni dan liječnika.
Vlada je raspravljala o nacrtu konačnog prijedloga Zakona o poljoprivredi.
– Ovim zakonom uspostavljen je okvir za povlačenje 800 milijuna eura godišnje iz dvaju europskih programa. Ovim zakonom prvi put u 20 godina stvoren je pravni okvir za doniranje hrane ljudima u ugroženim područjima – kazao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.
Prihvaćen je i Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.
– Omogućujemo lakšu delegaciju predmeta s područja zajedničkog višeg suda. Vrhovni sud više ne mora odlučivati o svakoj delegaciji – kazao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
Na dnevnom redu bile su i izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju. Njima se hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji za šest mjeseci – do kraja lipnja, odgađa razdvajanje mirovina na dio na osnovi radnog staža i dio na osnovi braniteljskog statusa.
– Odgađa se razdvajanje braniteljskih mirovina do 30 lipnja 2015. – kazao je ministar rada i mirovinskog osiguranja Mirando Mrsić i dodao kako je zakonom uspostavljeno jedinstveno tijelo vještačenja pri Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
– Omogućujemo i ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu osiguranim članovima obitelji osoba koje su sklopile životno partnerstvo – istaknuo je Mrsić.
>> Pola mirovine povlaštenih pokriveno stažem, pola iz proračuna
Ne znam kako ce to izgledati. U rat su uglavnom isla djeca, vrlo mladi ljudi 18-22 godine, naravno bez staza. Mnogi su nakon rata ostali osteceni sto fizicki sto pshicki, oni koji su imali srece da misle da "im nije nista", povratkom kucama nasli su privatiziranu, upropastenu hrvatsku privredu u kojoj za njih vise nije bilo posla. Jako nepravedno. Priznajem da neznam kako to rijesiti, sigurno povecanjem mirovina stecenim u ratu, jer ljudi druge osnove nemaju, a ne moze ih se ostaviti samo tako, na cesti. S druge strane, pisu da imamo ispod 1,3 mil. zaposlenih, mene interesira od tih 1,3 mil. koliko je zaposlenih u drzavnim institucijama, odnoso da budem jasnija, koliko je zaposlenih u privredi koji stvaraju novu vrijednost. Bojim se da ovakav financijski pritisak niti puno bogatije i uredenije zemlje ne b mogle podnijeti na dugi rok.