Od nove godine uvodi se porez na nekretnine koji mijenja situaciju za vlasnike apartmana. Porez se neće plaćati na nekretnine u kojima se živi te koje su u trajnom najmu najmanje devet mjeseci u godini, a ukida se i paušalni porez u turizmu u svom dosadašnjem obliku. Predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković komentirala je kako porez nije iznenađenje, no postoje drugi razlozi zbog kojih "nije lako biti iznajmljivač zadnjih tjedana".
"Stalno je nešto novo, stalno nas bombardiraju i prozivaju. Ono što nije iznenađujuće je porez na nekretnine koji je bio najavljivan i očekivan. Međutim, svaki udar na obiteljski smještaj je novi udar", kazala je u Studiju 4 HRT-a. Otkrila je da iznajmljivači žele da paušalni porez ostane u okvirima obiteljskog smještaja, to jest da se razdvoji od komercijalnog smještaja, što smatraju ključnim.
"Pa da onda ostavimo obiteljski smještaj u onim povojima kakav jest, a da komercijalni smještaj bude podložan porezima, otvaranju firmi, obrta, OPG-ova", pojasnila je Marković, dodajući da neki apartmani spadaju u obiteljski, a drugi u komercijalni smještaj. "Ako vam neka gospođa iznajmljuje neki mali stan koji je naslijedila od svoje bake, onda možemo to smatrati obiteljskim smještajem. A ako imate zgrade s 10 stanova koji se iznajmljuju za turiste, onda govorimo o komercijalnom smještaju", opisala je razliku.
Veliki problem predstavljaju, kaže, stranci koji kupuju nekretnine u Hrvatskoj i predstavljaju ih kao vikendice, svoje goste prijave kao prijatelje te tako izbjegavaju porezna davanja. Novi porez bi, smatra Marković, trebao pridonijeti raščišćavanju situacije na tržištu. "Neke stvari će se raščistiti, ali će biti i neko dodatno opterećenje prema ljudima koje ne bi trebalo opteretiti. Zato razgovaramo s Ministarstvom da nam dopusti da obiteljski smještaj ostane na tom paušalnom porezu", kazala je.
POVEZANI ČLANCI:
Osim stranih vlasnika, zabrinjava je situacija osoba koje su prisiljene iznajmljivati čak i nekretnine u kojima žive kako bi preživjele povećanje cijena, ali i kategorizacija smještaja koja za sobom povlači obavezu inspekcijske kontrole kako bi se utvrdilo pridržava li se iznajmljivač kategorije, broja "zvjezdica", koja mu je dana. "Pričamo s njima da se kontrole povećaju, jer mi se čini da su ljudi koji rade na crno zaštićeniji od onih koji rade legalno i koji sve plaćaju. Tako da bi te kontrole trebalo postrožiti", apelira predsjednica Udruge.
Kako bi se ostvarila zarada od apartmana, otkriva Marković, potrebna je minimalna popunjenost od 13 tjedana, a zabrinjava je sve lošija infrastruktura i "nerealno" spuštanje cijena kojim očajni iznajmljivači nastoje namamiti goste, a koje bi moglo privući drukčiju strukturu gostiju. "Nemamo dovoljno parkinga, po određenim mjestima nestaje vode, struje, i na kraju dana urušava se i kvaliteta lokalnog života. Zato i zazivamo taj obiteljski smještaj, jer on ne urušava kvalitetu lokalnog života. Komercijalni smještaj je već neka druga priča", zaključila je.
VIDEO Neoprezna vožnja jet skijem po Jarunu
Neka nađu način kako da sankcioniraju one koji rade na crno,a ne da pola Slovenije iznajmljuje svoje apartmane na Jadranu bez prijave,boravišne takse,poreza,paušala tur.članarine.Oni odnose novac u Sloveniju dok naši registrirani legalni iznajmljivači sve plaćaju šutke i njih inspektori obilaze i kažnjavaju za svaku sitnicu!!!