U vremenu kada Hrvatska balansira između potrebe za gospodarskim rastom i odgovaranjem na klimatske i tehnološke izazove, pitanje je može li zakonski i porezni okvir biti alat za stabilnost i konkurentnost ili, pak, predstavlja kočnicu za razvoj.
Vođeni ovom problematikom, Večernji list organizirao je u hotelu Pullman u Zagrebu, 31. listopada, konferenciju pod nazivom “Strateški ciljevi na čekanju: Stvaraju li zakoni i porezi prepreke ili prilike?”. Okupljeni su vodeći stručnjaci iz različitih industrija; Nikola Dujmović, predsjednik Uprave tvrtke Span, Stanko Kršlović, član Uprave tvrtke Philip Morris Zagreb, Martina Mataić Škugor, direktorica kreditnog posredovanja u agenciji Opereta nekretnine, Tereza Rogić Lugarić, državna tajnica u Ministarstvu financija te Goran Romek, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva uz moderatoricu panela Lanu Kovačević, koji su podijelili svoja iskustva iz turizma, duhanske industrije, IT-a i tržišta nekretnina.
Regulativa često reagira retroaktivno, umjesto da predviđa tržišne i životne trendove. To može rezultirati i nesigurnošću za kompanije i građane te kašnjenjem u provedbi rješenja koja mogu koristiti kako gospodarstvu, tako i društvu. Pa kako porezne politiku utječu na industriju?
- Jedno je strategija porezne politike, ali jedno je strategija industrijske politike. Ne možemo govoriti o tome da je porezna politika čarobni štapić koji će riješiti sve naše probleme. Ono što moramo shvatiti je da je porezna politika tu kako bi bila podrška tako da možda nije baš sve pitanje strategije porezne politike, nego je možda pravo pitanje što nam je strategija industrijske politike – objasnila je Tereza Rogić Lugarić.
Zakonodavne politike
Mnoge zemlje suočavaju se s izazovom usklađivanja zakonodavnih i poreznih politika sa strateškim ciljevima. Hrvatska nije iznimka. Regulativa se često prilagođava tek kada su tržišni trendovi već uvelike uspostavljeni, što može uzrokovati nesigurnost i kašnjenje u implementaciji ključnih rješenja. No ono što je važno jest da u donošenju takvih regulativa sudjeluju i oni na koje se ti zakoni odnose, što je na panelu poentirao Goran Romek.
- Ključni dionici u donošenju svih zakonskih regulativa su i gospodarstvenici. Poduzetnici, predstavnici sindikata, predstavnici Obrtničkih komora i Gospodarske komore. Zakonodavni proces jedan je zaokruženi proces u kojem nema glavnu riječ samo ministarstvo koje donosi određeni zakon. To je proces u kojem su uključeni svi dionici kako bi se zadovoljio interes svih na koje se ti zakoni odnose – istaknuo je Romek.
Još jedna aktualna tema koja pogađa brojne građane je i tržište nekretnina. Visoke cijene nekretnina i problem dostupnosti stanovanja postali su značajan izazov za brojne Hrvate. Iako Vlada kroz zakonske i porezne izmjene pokušava pronaći rješenja koja će potaknuti stabilniji rast i veću dostupnost stanovanja, tržište nekretnina još uvijek pati od previsokih troškova za krajnje kupce.
- Najava nove stambene politike vrlo je zanimljiva te je izazvala veliki interes javnosti. Radi se o dugoročnom aktu koji ima strategiju do 2030. godine. Kada ju promatramo, moramo biti svjesni da je to jedan široki aspekt mjera i aktivnosti koje se poduzimaju. Izuzetno je bitna provedba u smislu promjene zakona, no neovisno o porezu, još uvijek imamo veliku potražnju za nekretninama, naročito prema područjima izvan centralnih gradova – naglašava Martina Mataić Škugor.
Inovacije koje čekaju regulativnu prilagodbu
Duhanska industrija prolazi kroz veliki tehnološki preokret zahvaljujući razvoju bezdimnih proizvoda, koji nude potencijal za smanjenje rizika za zdravlje. Međutim, postojeći zakonodavni okvir tretira tradicionalne duhanske proizvode i inovativne bezdimne opcije pod istim uvjetima, što predstavlja izazov za kompanije koje žele uložiti u manje štetne alternative.
- U duhanskoj industriji novi zakoni trebali bi prepoznati i poticati potencijal inovacija. Bezdimni proizvodi, iako nisu bez rizika, predstavljaju manje štetnu alternativu cigaretama za one punoljetne pušače koji ne prestaju pušiti. S obzirom da se radi o značajno različitim proizvodima, regulativa bi trebala biti oblikovana na temelju razine rizika koji nose. Pri donošenju zakonodavnih rješenja, razne politike, odluke i stajališta iz različitih područja javnog djelovanja mogu imati dalekosežne implikacije na gospodarske subjekte. Zato je važno da proces kreiranja zakonskog okvira bude uključiv, temeljen na savjetovanju sa svim relevantnim dionicima i međuresornoj suradnji- objasnio je Stanko Kršlović iz kompanije Philip Morris Zagreb koja je bila partner konferencije.
Još jedna industrija u kojoj se promjene događaju gotovo svakodnevno je IT sektor. Brzi razvoj tehnologije i inovacija doveo je do prevelikog utjecaja tehnoloških giganata na tržište, istaknuo je Nikola Dujmović, a kašnjenje zakonskog okvira omogućilo je monopolističke prakse. Hrvatska i Europska unija sada traže načine za postavljanje jasnijih okvira za regulaciju digitalnog tržišta.
- Moderne tehnologije, uključujući startupe, zbog poreznih regulativa odlaze iz Europske unije, ne samo iz Hrvatske. Upravo zato brojni talentirani hrvatski developer rade za strance - istaknuo je problematiku IT sektora Nikola Dujmović.
Stvaraju li zakoni i porezi prepreke ili prilike?
Iako mjesta za napredak uvijek ima, jedno je sigurno – zakoni i porezi imaju potencijal biti snažan alat za stvaranje prilika, iako su nužno postavljeni u okvirima koji su ponekad izazovni za poduzetnike. Panelisti se slažu – dobro osmišljena regulativa može biti katalizator razvoja i da se posljednjih godina značajno napredovalo u smjeru prilika, posebno kroz modernizaciju poreznog sustava i smanjenje administrativnog opterećenja.
- Regulativa je podrška. Pravila su podrška. Presudno je da imamo vrlo jasna pravila koja su usklađena s trenutkom u kojemu se događaju - zaključio je Stanko Kršlović.
