Bivši vojni obavještajac i raketni inženjer s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba Vilko Klasan gostovao je u emisiji Večernjeg TV-a gdje je komentirao aktualno političko stanje. Emisiju je vodila novinarka Lana Kovačević.
Cijeli intervju možete pogledati ovdje
Na pitanje treba li nam nova Schumanova deklaracija, Klasan je potvrdio.
"Ja sam to jučer izjavio u Karlovcu povodom Dana Europe. Lijepo da ste spomenuli i Dana pobjede. Kad gledamo povijest, Schumanova deklaracije je donesena na isti dan kao i kraj Drugog svjetskog rata. Međutim, pet godina kasnije. Razlog donošenja je bio da stvori jedno tijelo koje bi nadziralo ugljen i čelik. Zašto čelik? Jer je to bila osnovna ruda od čega se izrađivalo oružje. Ja sam spomenuo novu Schumanovu deklaraciju razmišljajući da će tom novom deklaracijom zaustaviti rat s Rusijom s jedne strane i Europske unije s druge strane, uključujući prvenstveno članice NATO-a, ali i s jednom daljnjom perspektivom i Sjedinjene Američke države", kazao je Klasan.
Ističe kako će svaki rat završiti s pregovorima.
"Ako pogledate koje su opcije, to su: nastavak rata ili mir. Ima jedna izjava: 'Lako je dobiti rat, teško je dobiti mir'. Nažalost, mi idemo prema drugom dijelu gdje će se nastaviti ratne operacije. Što će biti više ljudskih žrtava i prognanih, tim se više odmičemo od ovoga zbog čega mislim da se odmičemo od ovog drugog - mira", kazao je. Dodao je da je situacija eskalirala kad su bile prijetnje nuklearnim oružje.
Istaknuo je da je rizik kad imate nuklearne potencijale, a prijetnja je postoji politička volja to koristiti. Podsjetio je da je ruski ministar Lavrov u Ženevi prema naputku ruskog predsjednika Vladimira Putina iznio nuklearnu prijetnju te dodao: "Vidimo da se jučer ta retorika počela ublažavati"
Budući odnosi Rusije i Europske unije
"Po meni je najbolje to rekao Henry Kissinger, a to je da Ukrajina bude neutralna. To znači da nije članica NATO-a niti bilo kakvog vojnog saveza - demilitarizirana, da se tako izrazim. Ona bi bila most i povezivala gospodarstva, s jedne strane Rusije, s druge strane Europe. Mislim da bi to bilo najbolje da tako završi rat", smatra poznati stručnjak.
Iako je Ukrajina predala zahtjev za ulazak u Europsku uniju, Francuska je jučer jasno izrazila svoj stav da ta zemlja neće ući u godinama koje dolaze.
VIDEO: Japan proširio sankcije Rusiji, Ukrajinci: Rusi i dalje uništavaju tvornicu Azovstal
"Da se referiram na jednu američku dužnosnicu, samo Putin zna do kada će ovo trajati. Nažalost, brojne analize govore da bi rat mogao potrajati. O tom brzom prijemu u EU i radi čega je počeo rat, ja ne vjerujem da se to neće dogoditi. Složio bi se s predsjednikom Macronom da se to neće dogoditi kratkoročno.", navodi.
Predsjednik Vladimir Putin je u svojem govoru na Danu pobjede žestoko uspoređivao borbu protiv nacista u Drugom svjetskom ratu i rat u Ukrajini. Više o govoru, pročitajte OVDJE: Putin: Zapad se pripremao za još jednu invaziju, zato smo napravili preventivni udar
Na pitanje hoće li izjednačiti sovjetsku borbu protiv nacizma i rat u Ukrajini, Klasan je stava da ne može te podsjeća da je na Ukrajinu izvršena agresija.
"Vama treba razlog za početak rata. Usporedit ću to s Irakom. Sjećate se one epruvete Colina Powella koju je pokazao u Ujedinjenim narodima u kojoj je bilo kao biološko oružje koje ima Sadam Husein. Nikad nije bilo dokazano što je bilo u toj epruveti, ali dokazano da Sadam Husein nikada nije imao biološko oružje. Ta epruvetica koštala je milijun ljudskih života. To je bio povod napada. Ovdje je to slično. Putinu je trebao povod za rat i koji je on pronašao u dvije riječi, a to su demilitarizacija i denacifikacija. Drugi pojam je osobito problematično. Naravno da je bilo tih desnih konotacija pronaći u svim europskim državama. To znači da možete svakog napasti jer vama nešto zvuči nacistički. Njemu je trebao samo povod", kazao je.
Putinove tvrdnje o tome da je Zapad želio izvršiti napad, Klasan naziva zamjenama teza. Uvjeren je da je napad na Ukrajinu planiran puno ranije.
"Kad pogledate kako je došlo do rata, Putin je više puta upozoravao. Krim je bio očekivan, isto tako i ovaj napad. Kad napravite analizu, dosta toga se moglo predvidjeti", smatra.
Govoreći o tome kako se trebalo posložiti, napominje kako je on istog stava kao i bivša kancelarka Merkel i bivši francuski predsjednik Sarkozy, a to je da ni Ukrajina ni Gruzija nisu trebale biti pozvane u NATO.
Na pitanje ruše li zbivanja na terenu mit o ruskoj vojsci, kazao je: "Mislim da ruše, iako ja ne znam odakle pojedini analitičari dobivaju informacije s ratišta. Ono što je evidentno nakon što se deseio Rusi su pokušali jednom starom metodom osvojiti Kijev, a to je prvo osvoji vojnu bazu potom nastavljaj napade. Oni su imali tu strašne gubitke, ali su izvukli tu jednu lekciju", rekao je i dodao da su strašni gubitci srušili mit o ruskoj vojsci zbog čega su oni dosta smanjili apetite.
Istaknuo je i to da je Rusija zbog toga što je nuklearna sila i ima pravo veta ipak u boljoj poziciji nego Ukrajina. Podsjetio je na to da je prije tri dana ukrajinski predsjednik Zelenski kazao da je uvjet za mir to što se Rusi moraju povući na pozicije prije 24. veljače, što znači da nije spomenuo Krim.
Na pitanje hoće li nuklearne prijetnje ostati prijetnje, Klasan smatra da sve ovisi o razvoju događaja. "Ili u slučaju odmazde ili osvete, ne možemo to isključiti. Rusiju ne treba stjerati u kut. Prije ili kasnije, morat će se sjesti za stol i Rusiju će se morati uvažavati kao partnera. Zaraćene strane moraju uvijek sjesti zajedno na stol."
Odlazak hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Kijev nazvao je "državničkim potezom" i dodao da nitko bolje ne može razumjeti stradanja od zemlje koje je sama nedavno to prošla.
Pratite OVDJE što se događa u Ukrajini
Upravo to i treba, treba ih satjerati u kut da shvate da prijetiti nekome nuklearkama samo zato jer se ne žele na klasičan način biti okupirati. To nije normalno. Rusi ne razumiju da danas niti jedna normalna država ne želili biti vojno okupirana od Majke Rusije, a razloga za to ima na tisuće.....sami si si krivi.