Nestabilnost u Mjanmaru dosegnula je vrlo opasne razine nakon što je prije mjesec i pol vojska izvela državni udar i smijenila civilne vlasti. Građani su se protiv tog poteza pobunili mnogo žešće nego što su generali očekivali te posljednjih tjedana vojnici na prosvjednike redovito otvaraju vatru pa je dosad više od 80 ubijenih. Samo u subotu vojska je ubila 12 ljudi, a jučer još najmanje petero. U međuvremenu je i prosvjedni prodemokratski pokret dobio organizacijske konture, a predvodi ga bivši parlamentarac Mahn Win Khaing Than, koji je građane pozvao na revoluciju.
Generali protiv civila
Protiv prosvjednika jučer je vojska u nekoliko gradova ponovno otvorila vatru. U gradu Bagu vojska je ubila mladog muškarca, u Hpkantu je ubijen još jedan. Troje prosvjednika ubijeno je u Yangonu, najvećem gradu i poslovnom središtu zemlje. Prije 12 dana, u samo 24 sata, vojska je ubila 38 prosvjednika. Mjanmar, koji se nekada zvao Burma, ima dugu povijest vojnih diktatura i ubojstava.
U svome prvom javnom pozivu parlamentarac Mahn Win Khaing Than, koji se od vojske skriva na nepoznatom mjestu, rekao je u subotu građanima da je ovo “najcrnji trenutak naše nacije te se približava zora”. On je najviši dužnosnik svrgnute stranke kojeg vojska još nije uspjela uhititi, a snimio je video te ga je objavio na Facebooku. Rekao je i da će civilna vlast pokušati donijeti zakone koji će omogućiti građanima da se brane od vojske. Kao cilj svog pokreta najavio je stvaranje savezne demokracije.
– Kako bismo to napravili, zajedno sa svojom etničkom braćom koja su trpjela različite vrste ugnjetavanja diktatura posljednjih desetljeća, revolucija je naša šansa da se ujedinimo – rekao je najviši civilni dužnosnik zemlje koji je još na slobodi. Državni je udar vojska izvela 1. veljače, i to zbog optužbi uperenih prema vladajućoj stranci da je lažirala izbore u studenome, na štetu stranke koja je povezana s vojskom. Međunarodni promatrači te su tvrdnje vojnih vlasti većinom osporili.
Vojska je odmah uhitila predsjednika države Wina Myinta te de facto lidericu civilnih vlasti Aung San Suu Kyi. U međuvremenu su njih dvoje optuženi za prekršaje poput krijumčarenja walkie-talkieja i kršenja mjera za suzbijanje širenja koronavirusa. Malo je tko te optužbe shvatio ozbiljno. Suu Kyi je svojedobno bila simbol borbe za demokraciju u Mjanmaru te je dobila Nobelovu nagradu za mir, ali joj je imidž poslije drastično narušen zato što je branila generale koji su prije nekoliko godina proveli etničko čišćenje muslimanskog naroda Rohindža. Upravo su ti generali i proveli državni udar u zemlji u kojoj im je ustav jamčio golemu ulogu u političkom životu, uključujući osiguranje da u svim vojnim pitanjima, pa tako i postupcima prema Rohindžama, mogu raditi što god žele.
Kina: Dogovorite se
Oporbeni prosvjed koji je pokrenut nekoliko dana nakon državnog udara stalno raste, ali je vojska u drugoj polovici veljače počela pucati na demonstrante. Jedan je od ključnih zadataka za prosvjednike taj da uvjere međunarodnu javnost, i to prije svega onu u Pekingu, da ih podrži. Kina je prije državnog udara imala dobre odnose i s civilnim i s vojnim vlastima te je nakon smjene vlasti pozvala obje strane na uspostavu dijaloga.
