U snažnoj stvaralačkoj amplitudi od više desetljeća,
ispunjenih plodno unatoč višestrukim preprekama,
nekadašnji glumac iskazao se kao vrstan redatelj, dijelom
možda baš stoga što nije prekinuo svoje
histrionske i ljudske korijene.” Tim je riječima Tonko
Maroević završio svoj osvrt Pogled sa strane u filmografiju
Antuna Vrdoljaka.
A kolega Milan Ivkošić tvrdi da, tko je slušao
Vrdoljaka kako priča za kavanskim stolom ili drugdje, mogao se uvjeriti
da se Vrdoljak iz običnoga života ne razlikuje od Vrdoljaka iz mnogih
filmova koje je režirao. A Boris Dvornik kaže: “Tonči je moj
prijatelj i izvrstan redatelj, a što drugo čovjek može
poželjeti nego imati dobrog redatelja za prijatelja.”
Najbolji uvod
Ove riječi najbolji su uvod u luksuznu monografiju Antuna Vrdoljaka
“Teško je biti drukčiji”, koja će 4.
lipnja, na njegov rođendan, u izdanju Školske knjige, biti
predstavljena publici. Urednica knjige je Miroslava Vučić, a
dizajnerica akademska slikarica Dubravka Rakoci. Kroz šalu
vlasnik Školske knjige Ante Žužul ističe da je odluka da on
kao Imoćanin tiska knjigu drugog Imoćanina sretan spoj.
No zasigurno je život i rad istaknutog redatelja, glumca i
filmaša Antuna Vrdoljaka intrigantan toliko da bi svaka
izdavačka kuća poželjela objaviti takvu biografiju. Knjiga je
podijeljenja u sedam dijelova, a svaki dio knjige ima drugu podlogu.
Prvi dio, koji se zove Abecedarij i iz kojeg donosimo najintrigantnije
detalje, popis je ljudi i događaja koji su obilježili Vrdoljakov život.
Širok je spektar osoba koje Vrdoljak spominje, a posebno
ističe suradnju s Arsenom Dedićem koji je pisao glazbu za njegove
Prosjake i sinove, Glembajeve, Od petka do petka te za seriju Zagrljaj.
“Tko god je iskreno patio”, piše
Vrdoljak, “u Arsenu je našao svoga pjesnika, a
najviše zbog one mrve samoironije na kojoj se dao zidati
novi početak.” Nije škrtario na riječima hvale
opisujući glumca i prijatelja Borisa Dvornika. “Igrao je u
osam mojih filmova, osam od stotinjak, koliko ih je snimio.
Dobio je četiri Zlatne arene i sve četiri u mojim filovima”,
piše Vrdoljak. “To je najbolji dokaz kako smo
radili i što smo jedan drugome značili.” Za
snimanja Duge mračne noći, otkriva Vrdoljak, njegov zet Goran
Višnjić tražio je da mu da VHS s filmom U gori raste zelen
bor te mu povjerio: “Bože, kakav je glumac taj Dvornik.
Pojest će me kao partner.”
Na čelu HRT-a
Slijede poglavlja o Vrdoljakovu novinarskom radu, pa glumačkom,
redateljskom, sportskom, ali i o Vrdoljakovu životu dok je bio na čelu
HRT-a, a poseban dio knjige posvećen je onome što su
istaknuti pojedinci rekli o njemu.
Uz već spomenute Maroevića i Ivkošića, posebno se ističu
Fadil Hadžić, Boris Dvornik, Zvonimir Boban i Slobodan Novak. Osim
izjava glumaca o tome kako je surađivati s Vrdoljakom, u monografiji je
niz fotografija, pa neke i iz obiteljskog albuma, s djecom i unucima. U
knjizi će se naći i popis njegovih filmova, uz osnovne podatke, te
izjave i kritike objavljene uz te filmove.
