Zbog nekoliko stabljika indijske konoplje ili džointa ipak se ne mora na
robiju! K. D. iz okolice Virovitice, koji je uzgojio dvije konoplje,
Vrhovni sud nije poslao tri godine u zatvor kako to propisuje Kazneni
zakon, već je njegov usjev i džoint koji je od njega dobio proglasio
beznačajnim djelom.
Grafika: O postocima droge i marihuane
Austrija
2008. dopustila uzgoj u medicinske svrhe
Policija je, naime, prije dvije godine otkrila da je K. D. u vrtu iza
svoje kuće u selu Žubrici posijao nekoliko sjemenki indijske konoplje i
da je uspio uzgojiti dvije stabljike. S njih je nabrao i
osušio lišće za nekoliko džointa. Policija je
izvagala 67,71 gram marihuane, sve mu oduzela i uz kaznenu ga prijavu
dala na sud.
Marihuana smiruje
Sadnja biljaka potpada pod zakonski opis proizvodnje opojnih droga, za
što od posljednjih zakonskih izmjena iz 2006. godine prijeti
najmanje tri godine zatvora. Jednaka je kazna predviđena i za prodaju
droge, bez obzira na to proda li se kome jedan džoint ili kilogram
heroina.
Pod takvom optužbom Županijski sud u Virovitici K. D. je, koristeći
se svim mogućnostima za ublažavanje kazne, na kraju osudio na godinu
dana zatvora. Vrhovni, mu, međutim, nije dao pravo. Odlučujući u povodu
žalbe, suci najvišeg suda upozorili su da je riječ o maloj
količini marihuane koja je K. D. trebala poslužiti isključivo za
osobnu konzumaciju. Uzeli su u obzir i to što je K. D.
branitelj obolio od PTSP-a kojega je marihuana smirivala i
olakšavala mu psihičke tegobe. Zbog svega je toga Vrhovni
sud primijenio članak 28 Kaznenog zakona i slučaj proglasio beznačajnim
djelom, što isključuje kazneni progon. Dodatno je zanimljivo
i to što je žalbu K. D. i stav da je riječ o beznačajnu
djelu poduprla i Marinka Orlić, zamjenica glavnoga državnog odvjetnika
Mladena Bajića.
I tužitelji protiv progona
Prvi Bajićev zamjenik, Dragan Novosel, kaže kako je i inače stav
Državnog odvjetništva da se za manje količine droge i kad je
ona za osobnu uporabu ne ide u kazneni progon, već se to smatra
bagatelnim djelom. Takav je stav u tužiteljstvu osobito izražen nakon
drakonskog pooštravanja zakona.
Ipak, ne primjenjuju se te odredbe na sve slučajeve. Osječanin
Krunoslav Keser (prva žrtva drakonskog zakona) doslovno je za
šaku trave završio dvije godine u zatvoru.
Sudac i glasnogovornik Vrhovnog suda Dražen Tripalo navodi da Vrhovni
sud inače u slučajevima sličnima ovome primjenjuje članak 28
Kaznenog zakona o beznačajnom djelu. Ta se odredba posebno primjenjuje
na slučajeve kada je riječ samo o posjedovanju, a ne i o preprodaji
droge. Posjedovanje, naime, do 1996. godine uopće nije bilo kazneno
djelo, već samo prekršajno.
Tada se izmijenio zakon i odlučilo se, osim dilera, kaznenom progonu
podvrgnuti i narkomane. U kasnijim reformama zakon se samo
pooštravao u odnosu prema konzumentima, no podaci o broju
ovisnika govore da nisu postignuti željeni rezultati.
Ministar pravosuđa Ivan Šimonović uspostavio je radnu
skupinu koja priprema nove izmjene Kaznenog zakona, no ovaj se put
razmišlja o koraku natrag, da se odustane od drakonskog
kažnjavanja za džoint.
U DIMU 'TRAVE'