U prvih osam mjeseci ove godine rođeno je 24.431 dijete, 236 više nego u istom razdoblju lani. Istodobno, do kraja kolovoza umrlo je 36.376 ljudi, što znači da smo imali 11.945 više umrlih nego rođenih, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Iako je svako povećanje broja rođene djece dobra vijest, pa makar bila riječ tek o 200-tinjak beba više, nažalost, slab je to pomak jer se ne zaustavlja iseljavanje. Lani je službeno broj iseljenih dosegao rekordne 47.352 osobe, a prema neslužbenim procjenama iselilo se čak 80.000 ljudi. Prazne se mali i srednji gradovi: Ilok, Županja, Knin, Beli Manastir, Pakrac, Lipik, Županja, Vukovar, Slatina, Benkovac... ljudi odlaze, svjesni da bez posla ili s minimalcem života u njima nema.
Povećati plaće
Ti su gradovi lani imali najviše iseljenih s obzirom na broj stanovnika s posljednjeg popisa 2011. i na broj iseljenih u inozemstvo, u drugu ili istu županiju i broj doseljenih. Srednji gradovi, ključni za ravnomjeran razvoj zemlje, propadaju. Iz Iloka, koji je 2011. imao 6767 stanovnika, lani se iselilo njih 415, a prema podacima DZS-a, samo u inozemstvo otišle su 304 osobe. Broj stanovnika Iloka, najistočnijega hrvatskog grada, posljednjih je godina prepolovljen što je dovelo i do praznih kuća, zatvaranja brojnih lokala, sportskih klubova.
– Stanje je alarmantno, ali ne važi to samo za Ilok, nego za cijelu Slavoniju pa i Hrvatsku. Ipak, iseljavanje je u posljednje vrijeme malo stalo pa čak imamo i nekoliko obitelji koje su se vratile u grad – kaže gradonačelnica Iloka Marina Budimir. Dodaje i da gradske vlasti ulažu napore da bi pomogle građanima i zaustavile iseljavanje pa su u Iloku u posljednjih godinu dana na javnim radovima i uz projekt Zaželi zaposlile 91 osobu.
– Napravili smo maksimalno koliko smo mogli. Najviše može učiniti država. Treba maksimalno rasteretiti plaće i namete gospodarstvenicima da bi ljudi imali veće plaće. Nitko više neće raditi za minimalac. Rasterećenjem poreza i drugih nameta došlo bi i do većeg zapošljavanja. Minimalna plaća u ugroženim područjima trebala bi biti 5000 kuna, to bi pomoglo i poduzetnicima, ali i građanima – smatra Budimir.
Dodaje da država treba dodatno voditi brigu i o pograničnim i ugroženim područjima i stimulirati građane da tu ostaju, a ne da su nam sela i gradovi poluprazni. S konkretnim mjerama, drži, mora se početi odmah. Iz Belog Manastira, koji je 2011. brojio 10.068 stanovnika, lani se iselilo 580 ljudi, a većina njih otišla je u inozemstvo (334).
Dramatično je stanje i u Kninu, koji je 2011. imao 15.407 stanovnika, a lani se iz njega odselilo 880 ljudi, i to većina njih (479) preko granice. Knin je posljednjih godina izgubio trećinu stanovništva i danas ima tek 10.000 ljudi. Županja je 2011. imala 12.090 stanovnika, a danas, procjenjuje se, ima svega 7000 ljudi. Lani se iz nje odselilo 690 ljudi, glavnina (473) u inozemstvo. Iz Vukovara, koji je 2011. brojio 27.683 stanovnika, lani su se odselile 1623 osobe, najviše njih u inozemstvo (843).
I gradići koji imaju manje od 10.000 stanovnika, Pakrac i Lipik, izgubili su lani ukupno oko tisuću ljudi koji su se odselili, a većina je otišla u inozemstvo.
Pomogli poslodavcima i ništa
Iz Benkovca, koji je 2011. imao 11.026 stanovnika, lani su se odselile 564 osobe, njih 281 u inozemstvo. Kad je riječ o općinama, podaci DZS-a o doseljenu i odseljenu stanovništvu 2017. pokazuju da su najugroženije slavonske općine: Štitar, Babina Greda, Gornji Bogićevci, Borovo, Okučani, Cerna, Darda, Kneževi Vinogradi, zatim Donji Lapac u Ličko-senjskoj i Gračac u Zadarskoj županiji.
Iz Darde, koja je 2011. imala 6908 stanovnika, lani se odselilo 412 ljudi, od toga njih 236 u inozemstvo.
– Prvo odlaze muškarci pa se za šest mjeseci do godinu dana vraćaju po supruge i djecu. Puno je obitelji koje su otišle. Sele se u Švicarsku, Njemačku, Irsku. Socijalne su naknade, doplaci za djecu, u tim zemljama visoki pa je i to poticaj za selidbu. I mahom odlaze zaposleni, daju otkaz i traže bolju priliku, a protiv toga se mi kao općina ne možemo boriti, ne možemo dati mještanima veće plaće – kaže Antonio Branilović, zamjenik načelnika Darde.
Ta je općina u hrvatskom vrhu po novcu povučenom iz EU – ugovoreno je oko 60 milijuna kuna projekata. Sagradili su i poduzetničku zonu, privukli investitore i sad imaju 15 novih tvrtki kojima nedostaje radnika, govori i upire prstom u poslodavce.
– Subvencionirali smo im zemljište, nisu plaćali komunalni doprinos za gradnju, kupili smo trafostanicu od HEP-a da bismo im dali struju... Poslodavci imaju problem jer su se ponašali tako kako jesu. Zaposlenici su radili, bilo je slučajeva, i po 10 sati na dan, za 3000 kuna, pa danas nema tko brati jabuke, paprike... U inozemstvu se zarađuje tri puta više, naši poslodavci ne mogu ponuditi takve uvjete – ističe Branilović.
Ladislav Šimko pamti kad je u selu, do rata, bilo 35 kafića ili restorana, i svi su radili punom parom.
– Tek ih je pet danas, polupraznih. Kada izađete subotom navečer u selo, kao da ste “izašli” u kupaonicu – kaže Ladislav. Loše je stanje i u Donjem Lapcu, koji je 2011. brojio 2113 ljudi, a lani se iz njega odselilo 166 ljudi, njih čak 112 u inozemstvo. U OŠ ''Donji Lapac'' tek je 85 učenika, a ravnatelj škole Marko Matić kaže da se iseljavaju obitelji s djecom te mladi jer posla nema. Matić govori da je zadnjih od tri do pet godina iseljavanje izraženije nego prije, a iz Donjeg Lapca ljudi se najviše iseljavaju u Njemačku i Irsku.
>> Pogledajte video i saznajte sve što trebate znati o mirovinskoj reformi
Sve to nema veze. Ovi što su ostali budu i dalje glasali za naš 'dragi rvacki ADZ', koji im je otjerao djecu, susjede i prijatelje. Zatucan mozak ostaje zatucan i ništa se ne mijenja.