Islamski svijet s gnušanjem i osudom prati djelovanje ISIL-a, tvrdeći kako njihovi postupci nemaju nikakve veze s islamom. „Ovakva nedjela nemaju nikakve veze s tolerantnim i plemenitim učenjima islama. Svetost života u Kur’anu je vidljiva i on je Božji dar te kao takav zaštićen i nitko ga nema pravo uništiti“, ponovio je po tko zna koji put muftija Islamske zajednice u Hrvatskoj dr. Aziz ef. Hasanović, a njegovo mišljenje dijele islamski lideri diljem svijeta.
Dva glavna pravca u islamu čine suniti i šijiti. Sunitski islam je najveći pravac i u njemu je oko 85 posto muslimana svijeta. Suniti vjeruju da Muhammed nije odredio svoga nasljednika prije smrti te da je nakon početne zbunjenosti grupa njegovih prijatelja izabrala Ebu-Bekra, Muhammedova bliskog prijatelja i tasta za prvoga halifu. Suniti su otpočetka držali da halifa mora biti demokratski izabran, no nakon prve četvorice tako izabranih halifa, krenula je vladavina dinastija.
Nakon pada Osmanskog Carstva nestalo je hilafeta i nije izabran nijedan halifa. Šijitski muslimani vjeruju da je poslanik Muhammed izabrao Aliju ibn Ebu-Taliba za svoga nasljednika i nazivaju ga prvim imamom, a svi ostali imami su Alijini potomci. Oni vjeruju da ima ukupno 12 imama, a posljednji bi se trebao pojaviti prije sudnjega dana. I suniti i šijiti imaju mnogo podgrupa, a međusobno su kroz povijest bili u velikim, krvavim sukobima.
U islamu postoje i haridžije, tj. oni koji su se odcijepili („pobunjenici“), čiji su često fanatični stavovi bili povod brutalnim obračunima s neistomišljenicima u islamu. Selafije pak propovijedaju islamski monoteizam. U sukobu su i sa sunitima i sa šijitima, koje drže hereticima i tvrde da žele vratiti islam u vrijeme poslanika Muhammeda, što ih čini krajnje rigidnima. Najpoznatiji pokret je vehabizam, koji je ime dobio po svome začetniku Muhammedu ibn Abdulvehabu, koji je živio u 18. stoljeću.
Grupacijama poput ISIL-a, islamske zemlje odriču pravo bilo kakvoga pozivanja na islam i Kur’an, jer se zapravo radi o zločinačkim i terorističkim organizacijama, kojima je islam kao religija samo paravan iza kojega se skrivaju u postizanju svojih ciljeva. ISIL tako čine vehabijski pobunjenici s područja Iraka i Sirije, koji pretendiraju na prostor od Iraka do Levanta. Osnovan je prve godine iračkog rata 2003., a 2004. zakleo se na vjernost Al-Qa’idi, s kojom 2014. prekida odnose.
>> Muslimani u Hrvatskoj poslali su apel da se oslobodi Salopek
Damije su regrutni centri u Evropi i Svijetu, to je dokazano