Potrošnja bezreceptnih lijekova raste, ali i njihova cijena pa je tako kutija s deset šumećih Aspirina C prije četiri godine bila niža gotovo deset kuna od današnjih 45, koliko stoji u ljekarnama. Isti lijek u novosadskoj ljekarni stoji oko 30 kuna, a uzrok takvoj razlici jest u visini PDV-a od 25 posto i ljekarničke marže koja u Hrvatskoj iznosi 35 posto fiksno za sve lijekove do sto kuna. U toj je cjenovnoj kategoriji upravo većina lijekova bez recepta koji se kupuju za ublažavanje sezonskih, ali i konstantnih tegoba te koji se najviše koriste pri samoliječenju.
Raste potrošnja
Za tu kategoriju lijekova u Hrvatskoj je 2012. potrošeno oko 350 milijuna kuna, posljednji su podaci Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode, koji pokazuju trend porasta potrošnje lijekova bez recepta. No, trenutačna struktura njihove cijene može garantirati samo njezin daljnji rast i razliku u odnosu na cijenu u okolnim zemljama koje imaju niži PDV. Dakle, od spomenutih 45 kuna za Aspirin, koji smo uzeli kao primjer jer je jedan od najtraženijih lijekova, na veledrogerijsku maržu odlazi između 12 i 15 posto, što je, primjerice, u Sloveniji tri do pet posto. Dakle, veledrogerije mogu imati različitu maržu te trgovati različito sa svakim proizvođačem, ali u prosjeku se 26,66 kuna za navedeni lijek može uzeti kao njegova veleprodajna cijena.
Više usluga u ljekarnama
Hrvatska udruga proizvođača bezreceptnih lijekova izašla je s inicijativom da se na bezreceptne lijekove PDV-a smanji na pet posto, koliko iznosi za lijekove na recept. Udruga je ranije izašla s podatkom da se na bezreceptne lijekove u Hrvatskoj po stanovniku troši 23 eura godišnje, dok je prosjek zapadnoeuropskih zemalja 59 eura. Manja je potrošnja samo još u Rumunjskoj, a ističe se i kako je u 20 zemalja EU snižena stopa PDV-a na sve lijekove neovisno o tome jesu li na recept. Tako, primjerice, Švicarci na samoliječenje godišnje potroše više od 140 eura, Belgijci 119, Nijemci 99 eura...
Njihova niža cijena, smatraju, učinila bi te lijekove dostupnijima te istodobno smanjila odlaske liječnicima obiteljske medicine u slučaju blagih oboljenja poput prehlade i sličnih stanja u kojima nije potrebna konkretna liječnička pomoć niti receptna terapija. Kupnja lijeka u ljekarni i specijaliziranim prodavaonicama bila bi tada izglednija za mnoge. A dio je takvog scenarija i pilot-projekt povećanja opsega usluga ljekarnika za koji u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje kažu kako bi povećao kvalitetu života građana, ali i osigurao opstojnost malih ljekarni. Čeka se datum pokretanja projekta koji je Zavod izradio na prijedlog Hrvatske ljekarničke komore, a kojim bi se ljekarnicima omogućilo savjetovanje s liječnicima obiteljske medicine, praćenje tjelesne težine kupaca/pacijenata, različita savjetovanja, praćenje nuspojava, pomoć pri korištenju tlakomjera, mjerenja šećera...
>> Opasni mogu biti i lijekovi bez recepta
>> U svakoj kućnoj ljekarni trebaju biti lijekovi protiv bolova i sirup protiv kašlja
Jasno mi je da svatko želi zaraditi što više može, jasno mi je i to da država svojim feudalnim nametima uzima strahovito puno novaca (jasan mi je i razlog koji se krije u ogromnom državnom aparatu) - ali ne mogu shvatiti da proizvođač - stvaratelj dobra - dobije malo više od pola konačne cijene proizvoda kad taj proizvod dođe do krajnjeg korisnika! Pa svima bi nam trebalo biti jasno da tu nešto ne štima. Jasno mi je da ljekarne moraju dobiti dio kolača (kao i svaki trgovac) jasno mi je da država mora dobiti kolača - ali na kraju proizvođaču ostaju mrvice. I to bez obzira govorimo li o ljekovima, šarafima, pšenici ili elektrobiciklima.