Sporazum o oprostu dugova s Vladom je potpisao 261 vjerovnik, a od dijela njih zatražili smo podatke o iznosima otpisa i broju dužnika kojima su oprostili.
Bez kamata
Nismo dočekali sve odgovore, ali iz dobivenih je zanimljivo vidjeti da su najviše dugovanja oprostili teleoperatori. To je u kontekstu socijalne pomoći paradoksalno jer te su usluge prije luksuz nego nužda. Tri su teleoperatora zasad oprostila ukupno gotovo osam milijuna kuna duga bez kamata. S druge strane, dug za struju oprošten je dosad po 13 zahtjeva s prosječnim iznosom od 2600 kuna pa je do 14. travnja HEP ODS otpisao ukupno 33.882 kune.
– Hitni pozivi mogu spasiti život, ali oni su besplatni! Svi ćemo se složiti da je dobro oprostiti dugove za struju, vodu, vrtić, za liječenje, stanovanje i slične potrebe, ali stimulirati telefoniranje ne djeluje poticajno za porezne obveznike – ustvrdila je psihologinja Ljubica Uvodić Vranić.
Sociolog Ivan Grubišić pomalo rezignirano ocjenjuje da je i ovdje riječ tek o manifestaciji uobičajenih mehanizama ponašanja.
– Nitko ne oprašta ništa bez vlastitog prikrivenog interesa. Operatori su možda zauzvrat dobili neke pogodnosti. I vlast ima interes, oprašta dugove s jedne strane, a s druge ljude prisiljava da ostanu bez ičega. Nije to politika općeg dobra, nego interesna – misli I. Grubišić.
Banke uglavnom taje svoje brojke i odgovaraju uvijeno – osim Zagrebačke, koja kaže da je oprostila 1,2 milijuna kuna za 240 klijenata. PBZ kaže da je za 20 od 32 prihvatljiva zahtjeva dug već oprostio, Hypo banka za 10-ak, Erste banka zasad je otpisala prosječno po 1500 kuna za 100-tinjak klijenata. Splitska je banka odobrila 50-ak zahtjeva za oprost. Hrvatska poštanska banka bi kao državna trebala otvoreno reći koliko dugova oprašta, no oni samo navode da su dugovi od tisuću do osam tisuća kuna i da je deset posto zahtjeva nepotpuno.
HRT je od 1748 ovršenika primio 7712 zahtjeva za oprost duga jer neki imaju po nekoliko ovrha, a oprostili su 3,24 milijuna kuna.
ZAMP je dvama bivšim obrtnicima otpisao 10.296,40 kn.
Vladina mjera otpisa dugova mogla bi, teoretski, obuhvatiti 60 tisuća građana, koliko ih je u blokadi više od godinu dana zbog duga do 35 tisuća kuna, a u više od dva mjeseca dug je oprošten u 5784 slučaja. U prva dva mjeseca zahtjeve su podnosili dužnici koji primaju socijalne naknade (skupina A) i za koje nije dvojbeno da imaju pravo na oprost dugovanja. Njih je oko 10 tisuća, međutim zahtjev je od 2. veljače do 13. travnja, prema Fininim podacima, predalo njih 8800, od čega je 5784 zahtjeva odobreno do početka ovoga tjedna. Ministarstvo socijalne politike i mladih obavijestilo je sve korisnike zajamčene minimalne naknade (ZMN-a) da mogu dići potvrdu za oprost dugova.
Odbijena zbog stanova
– Zašto se njih oko 1200 nije javilo, ne znamo – kaže ministrica Milanka Opačić i dodaje da zahtjeve svi mogu podnositi do 30. lipnja.
Od 2. travnja zahtjeve za oprost počeli su podnositi ovršenici iz skupine B – čija mjesečna primanja u posljednja tri mjeseca ne prelaze 2500 kuna za samca odnosno 1250 po članu kućanstva, a nemaju drugu nekretninu osim one u kojoj žive ili neku imovinu. Pitanje je zato kolikom će broju od 50-ak tisuća ovršenih dugovi biti oprošteni. Već je bilo slučajeva odbijanja. Primjerice, ženi s potvrdom o blokadi odbili su oprostiti dug jer se pokazalo da ima dva stana na svoje ime.
>> Milanović: Za oprost duga i 'novi početak' priliku dobilo 12,5 tisuća građana
Što se tiče telefona ne bih im ni lipe oprostio