Zasigurno nije slučajnost da je Europska pučka stranka za lokaciju održavanja konferencije o sigurnosti na zapadnom Balkanu izabrala Split, grad koji je manje od 50 kilometara udaljen od granice s Bosnom i Hercegovinom. Ovaj grad i njegovo šire područje godinama su služili kao utočište onima koji su bježali od rata u Bosni i Hercegovini. Upravo je tamo u srpnju 1995. godine potpisana Splitska deklaracija koja je dovela do potpisivanja Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, kojim je službeno zaustavljen rat u prosincu 1995. godine.
U studenome prošle godine Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda produljilo je mandat misije EUFOR-Althea, koja se često smatra najuspješnijom vojnom i civilnom misijom Europske unije. Do 2004. godine mir i stabilnost djelomično su osiguravale Stabilizacijske snage (SFOR) i Implementacijske snage (IFOR) NATO-a.
Zamijenila ih je stabilizacijska misija Europske unije EUFOR-Althea uspostavljena kao pomoć u implementaciji vojnih aspekata sadržanih u Daytonskom mirovnom sporazumu iz 1995. godine. Europska je unija uspjela osigurati mir i sigurnost u zemlji, a suradnjom s lokalnim vlastima smanjila je ukupni broj od četiristo tisuća vojnika osnovavši zajedničku vojsku od deset tisuća vojnika unutar tri vojne komponente pod zajedničkim zapovjedništvom na državnoj razini.
BIH daleko od stabilnosti
EUFOR-Althea zasigurno je pridonijela trajnom miru, no neupitna je činjenica da je Bosna i Hercegovina čak 27 godina nakon završetka rata daleko od istinske stabilnosti. Politički akteri još uvijek raspiruju podjele i secesionističke pokušaje, a neriješena pitanja poput izmjene Izbornog zakona usporavaju europski put zemlje. Ured Visokog predstavnika i Vijeće za implementaciju mira i dalje su zaduženi za održavanje mira i stabilnosti. No, EU-27 ipak je Bosni i Hercegovini dodijelila status zemlje kandidatkinje u prosincu prošle godine, što je bila povijesna odluka koja svjedoči o preokretu u europskoj politici proširenja.
Ruska agresija na Ukrajinu izazvala je šok u svijetu, na što je zapadni Balkan posebno osjetljiv. Europska unija predugo nije ispunjavala politička obećanja, potkopavajući tako svoj kredibilitet u regiji i zauzvrat stvarajući vakuum koji Rusija, Kina i drugi akteri revno iskorištavaju. Velike dezinformacijske i propagandne kampanje destabilizirale su demokratske institucije i napore na pomirenju.
Vjerodostojna i koherentna politika
U sadašnjem geopolitičkom kontekstu ne možemo si dopustiti nastaviti zanemarivati regiju koja se često smatra najosjetljivijom točkom Europe. Uostalom, sigurnost u Europskoj uniji neodvojiva je od sigurnosti i stabilnosti u našem neposrednom susjedstvu. Idući naprijed, moramo ispuniti svoje obveze na političkoj razini. Nedavno je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila novi plan za zapadni Balkan kojim se predlaže proaktivniji pristup proširenju, osiguravanje sigurnosti i stabilnosti u regiji i oživljavanje europske perspektive onih zemalja koje su krenule na putovanje prema članstvu u EU u Sarajevu 1999. i na Zagrebačkom summitu 2000. godine.
Više od dvadeset godina nakon svega toga naša politika proširenja mora biti predvidljiva, koherentna i vjerodostojna.
U povodu desete obljetnice ulaska Republike Hrvatske u EU, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola ovoga je tjedna u Zagrebu odala počast ulozi koju Hrvatska ima u procesu europskih integracija zapadnog Balkana i pozvala na ubrzani proces proširenja jer je to jedina sigurnosna garancija da te zemlje neće biti ostavljene izvan naše europske obitelji.
Ta predanost najbolje je iskazana tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU 2020. godine kada je predsjednik Vlade Andrej Plenković nakon mnogo godina ponovno doveo proširenje na dnevni red Europske unije. Pod njegovim vodstvom Hrvatska je odigrala neospornu ulogu u deblokadi pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Zahvaljujući osobnim nastojanjima predsjednika Vlade Plenkovića, skrenuta je pozornost na anomaliju Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini koja je obespravljivala Hrvate više od dvadeset godina i stavljala ih u položaj drugorazredne konstitutivne zajednice, a njegovim snažnim zalaganjem na europskoj razini zemlji je konačno dodijeljen status kandidatkinje za članstvo u EU u prosincu prošle godine. Hrvatska se kroz sve to pokazala kao dosljedna i iskrena partnerica svih država zapadnog Balkana i snažna zagovornica njihove europske integracije.
S obzirom na nadolazeću konferenciju EPP-a u Splitu, jedna bi poruka trebala biti najsnažnija. U svjetlu ruske agresije na Ukrajinu, uloga naše politike proširenja sve je samo ne smanjena. Naprotiv, proširenje ostaje najsnažnije geopolitičko oruđe koje EU ima na raspolaganju i vitalni instrument za poticanje mira i stabilnosti u kontinentalnoj Europi.
