Kad idemo kupovati kruh u pekarnicu, trebamo biti iznimno oprezni jer svaka treća pekarnica ne zadovoljava minimalne sanitarne propise.
Ukloniti nedostatke
Ove je godine sanitarna inspekcija u Zagrebu te Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj županiji obavila 491 pregled te ustanovila da čak 179 pekarnica ne zadovoljava ni minimalne zdravstvene i higijenske standarde. Čak je osam pekarnica zatvoreno jer je stanje u njima bilo takvo da nije bila moguće ukloniti nedostatke. Osim toga, radnici u pregledanim pekarnicama najčešće nisu završili tečaj zdravstvenog odgoja te što osobito zabrinjava nisu imali potvrdu da nisu nositelji nekih zaraznih klica. To zapravo znači da u pekarnicama rade ljudi koji uopće ne znaju da trebaju prati ruke nakon odlaska u WC te da postoji mogućnost da kruh mijesi osoba koja je nositelj neke zarazne bolesti. Tijekom pregleda našli smo svašta.
Skladišta nisu bila odgovarajuće uređena, pa smo u njima našli plijesan i gljivice. Sanitarni čvorovi ne samo da nisu bili napravljeni sukladno propisima nego su bili prljavi i zapušteni. Radnici nisu bili prikladno odjeveni, pa je znoj s njihovih tijela padao po tijestu, odnosno kruhu rekao je za Večernji list sanitarni inspektor. Međutim, bez obzira na takvo stanje u pekarnicama, nismo mogli dobiti podatke o objektima u kojima su otkrivene nepravilnosti jer to iako zvuči nevjerojatno ne dopušta hrvatski zakon. Naime, u zakonu o hrani izričito se navodi da se nijedna informacija koja se odnosi na poslovanje s hranom, a do koje su došle mjerodavne sanitarne inspekcije, ne smije objaviti bez pristanka subjekta koji posluje hranom.
Kako do informacija?
Žalosno je da javnost ne može dobiti informaciju o tome u kojim se pekarnicam ne poštuju ni minimalni propisi o higijeni i zdravstvenoj ispravnosti. To je izvan svake pameti. Ako netko krši propise u poslovanju, pogotovo kad je riječ o higijenskim uvjetima, pravo je potrošača da dobije informaciju o tome. To je javna stvar i svaki građanin mora imati mogućnost doznati o nepravilnostima. Potrošač mora znati gdje se ne poštuju propisi kako bi mogao izabrati gdje će kupovati kruh kaže Jadranka Kolarević, predsjednica Društva za zaštitu potrošača Potrošač. Na žalost, nakaradni je zakon na snazi gotovo tri godine i još nikome nije palo na pamet da ga treba promijeniti.
Obojeni kruh
Kakav kruh jedemo jako je teško doznati jer na pekarskim proizvodima uglavnom nema deklaracije. Da je deklaracija na svakom kruhu, potrošači bi mogli vidjeti da u najpopularnijem prehrambenom proizvodu nisu samo brašno, voda i sol nego i aditivi te bojila.
Iako se smatra da je crni kruh zdraviji, dobri poznavatelji tržišta u Hrvatskoj tvrde da crnog brašna gotova da i nema te da ga zamjenjuju različita bojila. Velik je problem i u aditivima koji se masovno stavljaju u kruh, često bez ikakve kontrole.
Stoga je uvođenje obvezne deklaracije za kruh jedini način da se spriječe brojne prijevare.
