Prema cijenama osnovnih prehrambenih proizvoda i drugim
troškovima života, Pula, Vukovar, Dubrovnik i Zadar
najskuplji su hrvatski gradovi. Četveročlanoj obitelji u najskupljoj
Puli godišnje će za život trebati oko 88 tisuća kuna, dok
isti ti troškovi u najjeftinijem Varaždinu dođu oko 70
tisuća kuna – odnosno 18 tisuća kuna manje. Stalna
potrošačka košarica Nezavisnih hrvatskih
sindikata otkriva tako da troškovi života u najvećim
gradovima nisu u pozitivnoj korelaciji s ekonomskom snagom tih gradova.
Najkvalitetnije u Zagrebu
Cijene hrane i osnovnih prehrambenih proizvoda, na koje hrvatski
građani troše trećinu svojih primanja, najniže su u najjačim
ekonomskim centrima Zagrebu i Rijeci, a najviše u Vukovaru
(gdje je košara istih proizvoda skuplja za 700 kuna
mjesečno). Autor košare, ekonomski savjetnik NHS-a Goran
Bakula, ističe da je Vukovar skup zato što su ga
zaobišli veliki trgovački centri, nema konkurencije među
trgovcima pa su i cijene visoke.
Lokalno stanovništvo standard krpa odlaskom u Osijek ili pak
u Srbiju, gdje je sve jeftinije. Pulu je također zaobišao
prvi val šoping centara, pa lokalni trgovci nisu izloženi
konkurenciji kao u Zagrebu ili Rijeci.
Brodsko-posavska županija s manje od 3800 eura BDP-a po stanovniku
najsiromašnija je hrvatska županija, za 200 eura
siromašnija i od Vukovarsko-srijemske, ali bez obzira na to,
stanovnici Slavonskog Broda godišnje za osnovne
troškove života trebaju tek tri tisuće kuna manje (71 tisuću
kuna) od Zagrepčana (74 tisuće kuna) gdje je BDP po stanovniku tri i
pol puta veći nego u Slavonskom Brodu.
Posljednje istraživanje UNDP-a o kvaliteti života u Hrvatskoj potvrdilo
je da stanovnici istočne Slavonije i kontinentalnog dijela Hrvatske
(Bjelovar, Karlovac, Sisak) najlošije žive, dok s druge
strane najkvalitetnije žive Zagrepčani i Istrani. Tamo gdje je
zaposlenost dobra, a plaće redovite, veće je i zadovoljstvo građana
onim što mogu i imaju.
Prosječna plaća u Zagrebu tisuću je kuna veća od državnog prosjeka, a
UN-ovo istraživanje otkrilo je da, npr., u Bjelovarsko-bilogorskoj ili
Virovitičko-podravskoj županiji domaćinstva raspolažu sa 56 posto
prosječnog prihoda. U Brodsko-posavskoj županiji 39 posto kućanstava
prima neki oblik socijalne pomoći, a u Vukovarsko-srijemskoj trećina
odraslih stanovnika živi u kućanstvu bez ijednog zaposlenog.
Stope nezaposlenosti na istoku zemlje četiri-pet puta su veće nego u
Istri, koja je nezaposlenost spustila na europski prosjek od 6 posto.
Nekada se privlačnost manjih sredina mjerila nižim
troškovima života i jeftinijom hranom, no usporedba
troškova otkriva da je nestalo i te prednosti.
Devet godina rada za stan
Samim time što njezini građani trećinu svojih prihoda
troše na hranu, Hrvatska se smatra siromašnom
zemljom. Građani EU “pojedu” desetak posto svojih
primanja, a za razliku od Hrvatske imaju veći udio troškova
stanovanja u ukupnim troškovima. Kvaliteta života mjeri se
po tome koliko potroše na putovanja, obrazovanje, koliko
često jedu u restoranima i slično. Jedan od pokazatelja boljeg ili
lošijeg standarda jest i cijena stana. Bakula je izračunao
da prosječno plaćeni radnik u Hrvatskoj za 50 kvadrata stana mora
raditi 9 godina.
Troškovi uskrsa i dvostruko veći
Iako sindikalni izračuni govore da će za Uskrs prosječna obitelj potrošiti dodatnih od 500 do 800 kuna (izračun Saveza samostalnih sindikata Hrvatske kaže 530-580 kuna, a izračun Nezavisnih hrvatskih sindikata između 600 i 800 kuna), u najvećem broju slučajeva – osamdesetak posto – prigodan dar koji će poslodavci isplaćivati idućih dana iznosit će 400 kuna, i to u obliku bona za kupnju u nekom od velikih trgovačkih centara. Uskrsnice će dobiti, prema anketi SSSH, dvadesetak posto zaposlenih. Tako će biti u HT-u, T-Mobileu, Hrvatskoj pošti, Hrvatskoj lutriji, Erste banci, DTR-u, Coca-Coli... Uglavnom u većim poduzećima i javnim institucijama te u desetak posto malih poduzeća. Sindikat hrvatskih zaštitara i čuvara svojim članovima, čija je prosječna plaće 2500 kuna, podijelit će uskrsne šunke, dok se poslodavci ne izjasne o uskrsnici. No neki su najavili i bon od 600 kuna. – Apeliramo na poslodavce da povećaju taj iznos od 400 kuna, s obzirom na to da je uskrsna košarica, koja je lani iznosila 479 kuna, sada “teška” i stotinjak kuna više. Kako je Uskrs svima, apeliramo i na državni resor socijalne skrbi te na gradove da, ako je moguće, isplate po sto kuna i onima koji nisu zaposleni – poručuje Mario Švigir, gospodarski savjetnik SSSH. (Ro. K.)
