Bez sumnje - profesori u školama itekako primjećuju da su pred njima generacije nezainteresirane za čitanje, generacije koje su navikle na kratke video forme, koje nemaju koncentracije, a onda zaključe da nemaju ni vremena ni za lektire, kamoli bilo koje druge sadržaje. Jednostavno ne čitaju i jednostavno ih ni roditelji a ni nastavnici ne mogu primorati da se uhvate malo dužeg i kompleksnijeg sadržaja, a kamoli da bi ga nakon, pročitanog, stavili u kontekst. I stoga ne čude ni ovi krajnje poražavajući rezultati državne mature, naročito kada je riječ o rezultatima iz hrvatskog jezika, kako na eseju tako i na samom ispitu toga predmeta.
Primjećuju profesori u školi i još jedan trend - ne samo da im se ne čita, mnogima se na maturu uopće ne ide i za te se ispite novije generacije sve manje pripremaju. Takvi, kaže Suzana Hitrec, ravnateljica zagrebačke Upravne škole i predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, zapravo samo pokušavaju zadovoljiti roditeljske ambicije, a one podrazumijevaju upise na fakultete. Ima i onih koji se za maturu ne pripremaju nadajući se, kaže, citirajući sam učenike - čistoj sreći.
- Kada smo u školi pitali učenike tko se od njih za maturu priprema rješavajući ispite prethodnih generacija koje su svima dostupni bilo je jako malo učenika koji su odgovorili da tako ponavljaju gradivo. Onda se vi pitate kako se oni zapravo pripremaju za te ispite. Nakon ove mature dojam učenika bio je da je ispit iz hrvatskog bio lagan, a onda ovakvi rezultati. Svakodnevno vidim, i to ne samo u hrvatskom, nego i svim ostalim predmetima da je čitanje s razumijevanjem problem i to je očigledno danak digitalnom dobu - kaže Suzana Hitrec. Cijeloj priči ne doprinose ni fakulteti koji omogućuju upise i onima koji nisu ostvarili dobre rezultate na maturi. Da nema jednostavnog odgovora na problem loših rezultata u hrvatskom na državnoj maturi poručuje Zlatko Stić, ravnatelj zagrebačke Prirodoslovne škole Vladimira Preloga.
- Jednostavno treba šire gledati. Potrebna je temeljita analiza, od učenika do njihovog cijelog procesa učenja, s kakvim su se ocjenama upisali u srednje škole do toga kako su prolazili u samoj srednjoj školi. Nema tu jednostavnog odgovora jer u tu analizu treba uzeti i koronu, potrese, izmjene kurikuluma apsolutno sve - kaže Stić. Da su rezultati iz godinu u godinu sve lošiji slaže se i Željko Jozić s Instituta za hrvatski jezik.
- Činjenica je da se čitanje nije nimalo primilo kod mladih. Horor je uopće pomisliti da ne mogu ni artikulirati ništa i da na eseju dobiju nula bodova pa čak i ako su samo pročitali sažetak. Čak i tada nešto su mogli i trebali znati napisati. Ne znam je li put mijenjati lektire, približiti tu lektiru njihovom interesu,ići im niz dlakuy, i tako utjecati na čitanje, no s druge strane opet ne možete tako srozati kriterije. Mladi jednostavno nemaju naviku čitanja, nemaju koncentraciju i idu za tim da je sve skraćeno - poručuje Jozić. Da se zbog ovako loših rezultata, metodologijom nastave treba pozabaviti i struka i Agencija za odgoj i obrazovanje, poručio je i ministar obrazovanja Radovan Fuchs.
- Mladi se pripremaju za lektiru, rekao je, tako što čitaju sažetke o zadanom djelu na internetu, a esej je koncipiran tako da je trebalo napisati nešto i o sporednim likovima, a to oni koji nisu pročitali knjigu nisu znali. U ovim rezultatima se kristalizira problem na koji sam već ranije ukazivao, a to je činjenica da djeca i mladi previše vremena provode pred ekranima.- poručio je Fuchs.
GALERIJA Ovo je najmanji, najniži i najgušće naseljeni otok na Jadranu: Najviša nadmorska visina mu ne prelazi 1,25 metara
Treba djeci, pogotovo u osnovnoj, dati lektire koje ih zanimaju, pogotovo u osnovno, ostaviti im da za dio lektira pročitaju neku knjigu po slobodnom izboru, onda bi se možda stekle i čitalačke navike pa bi se lakše probavile i neke obavezne lektire u srednjoj školi. Naravno, idealno bi bilo da se i roditelji pozabave s djecom, čitaju im od malena i potiču ih u čitanju, itd.