Nakon što je u lipnju oko 94 tisuće tvrtki s 362 tisuće zaposlenih dobilo državnu potporu za isplatu svibanjskih plaća, ovaj se mjesec četiri tisuće kuna potpore po zaposlenom radniku odobrava prema zaoštrenim kriterijima.
Na pomoć u isplati plaća mogu računati samo tvrtke s padom prihoda većim od 50 posto iz najugroženijih djelatnosti (prijevoz, turizam, uslužne djelatnosti i dio prehrambene industrije), a do jučerašnjeg dana zahtjeve za lipanjske potpore predalo je oko osam tisuća tvrtki s približno 37 tisuća zaposlenih.
Kada je krenula dorađena mjera, u Vladi su procjenjivali da će pomoć obuhvatiti do sto tisuća zaposlenih.
Izostali sezonski poslovi
Zahtjevi će se primati do kraja lipnja, pa je moguće da će se konačan broj kretati oko procijenjenih veličina. Što će s potporama biti od srpnja još nije rečeno, jer je posljednji dogovor Vlade sa socijalnim partnerima bio da se produljenje dogovara iz mjeseca u mjesec.
Prihodi u turizmu, prema fiskaliziranim računima, trenutačno su niži 55 posto u odnosu na isto razdoblje lani, trgovini 5 posto, a u svim djelatnostima 15 posto. Tijekom ovog tjedna trebali bi se znati i detalji skraćenog radnog tjedna, s kojim bi službeno krenule isplate za lipanj.
Novac za kraći rad dobivale bi tvrtke s više od 10 zaposlenih, a ministar Josip Aladrović kazao je nedavno da bi iznos državne potpore za 50-postotni kraći radni tjedan mogao biti najviše 2000 kuna po radniku. Ta bi mjera bila na snazi do kraja godine te se očekuje da bi je u najvećem dijelu koristile tvrtke iz proizvodnje.
Sredinu ljeta Hrvatska dočekuje s približno 152 tisuće nezaposlenih osoba, oko 15 tisuća ili 13 posto više nego što je bilo nezaposlenih krajem veljače. Lani u ovo vrijeme Hrvatska je imala samo 116 tisuća nezaposlenih osoba, znači 36 tisuća nezaposlenih manje, i da nije bilo pandemije koronavirusa već bi se sada broj nezaposlenih spustio ispod stotinu tisuća, a manjkove bi popunjavali uvozom strane radne snage.
Trenutačno novčanu naknadu za nezaposlenost prima oko 42 tisuće otpuštenih radnika. Lani u ovo vrijeme takvu je novčanu naknadu primalo upola manje nezaposlenih osoba. Samo u svibnju na burzu se prijavilo oko 8 tisuća radnika koji su ostali bez posla. Kad je o zaposlenosti riječ, usporedbe su nešto drugačije.
S jučerašnjim danom u Hrvatskoj je bilo je svega 265 zaposlenih osoba manje nego 29. veljače – ukupno je radilo 1,542.063 osoba, no izostalo je sezonsko zapošljavanje i, da nije bilo korone i pandemije, danas bi Hrvatska imala više od 1,6 milijuna zaposlenih radnika.
50.000 nezaposlenih 50 plus
Među nezaposlenima je oko 50 tisuća dugotrajno nezaposlenih osoba, a jednako tako 50 tisuća nezaposlenih starije je od 50 godina, pa su njihove šanse da se vrate u svijet rada sve manje.
Glavnina sredstava namijenjena poticaju za zapošljavanje teže zapošljivih skupina radnika preusmjerena su u čuvanje postojeće zaposlenosti i potpore koje će, procjenjuje ministar Aladrović, državu stajati oko devet milijardi kuna. Skraćeni radni tjedan trebao bi se financirati kreditnim linijama koje će osigurati Europska unija.
Kriteriji će uskoro biti dodatno postroženi. Što je zapravo dobro jer kad zakrulji u želucu, građani se možda zapitaju koliko mjere stožera imaju smisla i da li su glad i siromaštvo opasniji od tamo nekog virusa koji je postao blaži od gripe