Zapadni Balkan prostor je od 20 milijuna osoba i kao takav zanimljiv kao tržište za sve europske države, prema tome i za hrvatsku ekonomiju. Na sastanku na vrhu tzv. Berlinskog procesa, odnosno država Europske unije i zapadnog Balkana u Trstu bio je i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je imao više bilateralnih susreta, a jučer je razgovarao i o priznavanju hrvatske jezičke manjine u regiji Furlaniji-Julijskoj krajini.
Talijanski premijer, domaćin sastanka, Paolo Gentiloni, iznio je ključne pravce mogućeg razvitka toga dijela Europe.
Win-win situacija
– Ne želim vam govoriti kako iza ugla postoji velika perspektiva, jer znamo koliko su još žive razlike, podjele i sučeljavanja – vrlo je iskreno kazao Gentiloni novinarima dodajući kako je važno što su tu u Trstu bili i njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Potrebno je imati zajednički pogled na proces osnaživanja EU, kao i na njegovo proširenje prema Balkanu. Dakako, te balkanske države trebaju provesti duboke reforme, ali važno i da članice EU imaju viziju budućnosti Europe.
U Trstu su razmatrani projekti i njihova primjena doneseni na sastancima Berlinskog procesa 2015. i 2016. i sa zadovoljstvom ustanovili kako su pokrenuta važna ulaganja u infrastrukturu. Samo u infrastrukturu bit će uloženo 500 milijuna eura. Ako se tome pridodaju i projekti pokrenuti 2015., onda se dolazi do ukupno 1,4 milijarde eura ulaganja za 20 projekata.
Dio kolača trebala bi dobiti i Hrvatska, a Plenković je istaknuo kako je projekt LNG-a na Krku značajan za Hrvatsku, ali i za diversifikaciju opskrbe plinom susjednih zemalja.
– To je dobar, razvojni i bitan strateški projekt, koji Hrvatsku čini posebno važnom u ovom dijelu Europe – kazao je Plenković.
I Gentiloni je kazao kako na tim prostorima još postoji nepovjerenje, pa Plenković želi potaknuti rješavanje otvorenih pitanja sa Srbijom kroz, kako kaže, „kvalitetnu suradnju s novom premijerkom“. Da, Srbiju je u Trstu predstavljala nova premijerka Ana Brnabić, koja je izjavila da je potrebno razmišljati pobjednički. – To je win-win situacija. Moramo nadići situaciju da jedan dobiva, a drugi gubi. Moramo razmišljati da svi dobivamo – kazala je Brnabić i naglasila da se svi trebaju usredotočiti na pozitivne stvari.
Napetost nikome ne koristi
Posebno se govorilo o digitalizaciji država zapadnog Balkana. To je ključna poveznica u razmjeni ne samo podataka već i u poslovanju. Nikome ne koristi zadržavanje napetosti, odnosno koristi samo onima koji ne žele promjene nabolje. A, kada se razmišlja o prostoru koji još jako zaostaje za standardima država EU i na kojem ima 20 milijuna potrošača, onda se razmišlja o budućnosti, o ulaganjima i profitu za sve.
U Trstu su se sastali šefovi vlada zemalja EU Njemačke, Francuske, Italije, Austrije, Hrvatske i Slovenije te čelnici zemalja zapadnog Balkana – Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije.
Davno je EU otkrila tržište zapadnog Balkana,Slovenija i Hrvatska imaju miljarde eura deficita utrgovinskoj razmjeni sa Njemačkom i Italijom i obje su već u dugovima do grla. Sada pucaju da porobe one istočnije i južnije.