Javnost je nedavno zapanjila vijest da je tijelo zagrebačkog break dancera nestalog u ožujku 2011. godine tek sada identificirano, iako je pronađeno samo četiri mjeseca nakon njegova nestanka. Trinaest godina ležalo je u hladnjači Zavoda za sudsku medicinu u Zagrebu, a identificirali su ga zahvaljujući činjenici da je EU pokrenuo izradu kartoteke nestalih osoba s DNK uzorcima obitelji. Taj je slučaj nametnuo brojna pitanja. Zar hrvatske institucije nisu u stanju provjeriti podatke, odnosno osigurati usporedbu DNK obitelji koja traži nestalu osobu s DNK neidentificiranih tijela? Što se uopće događa s neidentificiranim tijelima i koliko je takvih slučajeva?
U pravilu, kada građani pronađu tijelo ili posmrtne ostatke nepoznate osobe, o tome se obavještava policija koja će provesti očevid na mjestu pronalaska, a nakon očevida policija tijelo upućuje na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na Zavodu se obavi sudskomedicinska obdukcija tijekom koje se izuzmu uzorci za sve potrebne analize, uključujući i uzorke za analizu DNK. Uzorke za analizu DNK u većini slučajeva preuzimaju djelatnici policije te se analiza DNK provodi u Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" (MUP).
– Obdukcijom se utvrđuju obilježja koja pomažu pri utvrđivanju identiteta: spol, visina, biološka dob u trenutku smrti, tjelesna građa, eventualne bolesti, ranije pretrpljene ozljede i druga medicinska stanja te druge značajke koje mogu pomoći pri identifikaciji osobe. Nadalje, vrlo bitno; procjenjuje se koliko je vremena proteklo od smrti. Podaci prikupljeni obdukcijom predaju se policiji koja posjeduje podatke iz prijava o nestalim osobama te se provodi usporedba i pokušava se utvrditi identitet osobe. Kada su na tijelu izražene poslijesmrtne promjene zbog proteka vremena, obilježja tijela se gube i na obdukciji ih često nije moguće utvrditi, što znatno otežava identifikacijski postupak – objasnila nam je prof. Vedrana Petrovečki, specijalistica sudske medicine i patološke anatomije, predstojnica Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
VEZANI ČLANCI:
Da bi se identifikacija analizom DNK mogla provesti, potrebni su uzorci za usporedbu, kao što su biološki uzorci od tražene osobe ili bliskih krvnih srodnika. – Tijelo neidentificirane osobe ostaje u rashladnim komorama Zavoda do identifikacije. Nakon identifikacije tijela, MUP provjerava ima li identificirana osoba bliske srodnike koji bi se pobrinuli oko ukopa preminule osobe.
Ako se provjerom MUP-a utvrdi da preminula osoba nema bliskih srodnika koji bi preuzeli brigu o ukopu, tada MUP odobrava ukop tijela u organizaciji nadležnih institucija. Primjerice, Grad Zagreb snosi troškove ukopa osoba koje imaju prijavljeno prebivalište na tom području. Međutim, ako preminula osoba ima bliskih srodnika koji bi mogli preuzeti brigu o ukopu, a oni to ne žele učiniti, tijelo identificirane osobe ostaje do daljnjega u rashladnim komorama Zavoda – navodi prof. Petrovečki.
Baš ta činjenica da uopće nije propisano daljnje postupanje s nepreuzetim tijelima dovodi do nevjerojatnih i apsurdnih situacija da posmrtni ostaci godinama ostaju u mrtvačnici. – Ne postoji uporište u pravnoj regulativi koje bi govorilo o daljnjem postupanju s mrtvim tijelima NN ili identificiranih osoba koje nitko ne želi ukopati. Upravo ta činjenica predstavlja problem našem Zavodu, s obzirom na to da su kapaciteti rashladnih komora Zavoda ograničeni, često u potpunosti zauzeti zbog opsega svakodnevnog posla, a nisu ni namijenjeni dugotrajnoj pohrani tijela – otkriva prof. Petrovečki.
Vremenskog ograničenja pojedinih postupaka, naime, nema, pa tako nema ograničenog roka u kojem tijelo može boraviti u rashladnoj komori Zavoda. – Tijela na Zavodu ostaju zbog nepostojanja pravne regulative kojom bi se definiralo tko je dužan zbrinuti tijelo do konačne identifikacije i ukopa – govori naša sugovornica. Pravila nema, ali tijekom godine bude nađeno nekoliko takvih tijela. Trenutačno na Zavodu za sudsku medicinu leži 27 tijela. Pet ih je neidentificiranih, a među njima su najstariji posmrtni ostaci pronađeni 2016. godine.
Za devet tijela preminulih u razdoblju od 2021. do 2022. zna se tko su bile te osobe i čeka se odobrenje i preuzimanje socijalne službe. Neke od ovih osoba imaju bliske članove obitelji, ali oni se ne odazivaju na pozive socijalne službe. Tu su i tijela triju stranih državljana s poznatim imenom i prezimenom, također preminulih 2021. i 2022. godine. Tijela četiriju hrvatskih državljana također su identificirana, ali bez reguliranog boravišta, a svi su preminuli u 2022. godini. Na Zavodu leže i tijela šestero nedonoščadi i mrtvorođenčadi pronađenih između 2015. i 2018. godine.
Identifikaciju tijela provodi policija. MUP ima podatke o nestalim osobama i uzorke tjelesnih tekućina i/ili tkiva NN osoba koje su pregledane na Zavodu. Kartoteka nestalih osoba na području Europske unije INTERPOL-ov je projekt koji provodi MUP. Naime, uz nacionalne mehanizme traganja za osobama, na međunarodnoj razini to su Schengenski informacijski sustav (SIS) i INTERPOL-ova Žuta objava.
POVEZANI ČLANCI:
Umrežavanje nacionalnih evidencija
Raspisivanjem Žute objave za nestalom osobom traga se globalno, a ako je uz nju priložen DNK profil, u Interpolovoj bazi uspoređuje se DNK profila nestale osobe s DNK profilom neidentificiranih tijela ili posmrtnih ostataka unesenih u Interpolovu bazu putem Crne objave 196 država članica. Uz Žutu objavu, kao učinkovito sredstvo traganja za nestalim osobama na međunarodnoj razini, Interpolova Crna objava jedan je od alata za identifikaciju neidentificiranih tijela ili neidentificiranih posmrtnih ostataka.
U MUP-u nam objašnjavaju da je Interpol u proteklih nekoliko godina poduzeo niz radnji radi umrežavanja nacionalnih DNK evidencija policija članica Interpola i drugih organizacija, radi provjera DNK profila neidentificiranih tijela s profilima bliskih srodnika nestale osobe. U okviru umrežavanja i unaprjeđenja procesa nastala je baza podataka naziva "I-familia", čija je namjena usporedba DNK profila jednog ili više bliskih srodnika s profilom nestale osobe na globalnoj razini.
To je konačno i hrvatsku policiju potaknulo na to da se ozbiljnije posveti ovim slučajevima. – Tako je na području Republike Hrvatske intenziviranjem radnji s ciljem traganja za nestalim osobama i identifikacije nepoznatih mrtvih tijela u kolovozu 2023. godine, na temelju raspisa Ravnateljstva policije, započela analiza svih predmeta nestalih osoba. U slučaju da od članova obitelji nije bio izuzet biološki uzorak, on se naknadno izuzimao. I u ovom trenutku policijski službenici diljem RH pojačano postupaju u smislu izuzimanja DNK uzoraka od obitelji nestalih, a sve kako bi se punile baze Interpola – navode iz MUP-a.
FOTOGALERIJA Što ako vas ugrize zmija? Ove 3 zmije u Hrvatskoj su smrtonosne, evo što nikako ne smijete napraviti!
No, no članak i dalj ne pojašnjava sporni slučaj kak je tolko let kadaver moglel bit vu zavodu, a rodbina ga išče i čaka !