Samo sretni pojedinci i narodi stvaraju zadovoljno društvo koje se brže razvija i napreduje pa se zato posljednjih godina psiholozi iz cijelog svijeta sve više bave istraživanjem sreće i što je to što razlikuje sretne od manje sretnih ili nesretnih naroda i sretne pojedince od nesretnih. Najsretnije su zemlje u kojima je niska korupcija, a građani vjeruju svojoj vladi i drugim ljudima, nemaju problema s pronalaskom posla, ne muče muku s manjkom prihoda, a ljudska prava su im zajamčena kao i sustav skrbi za djecu. Na individualnoj razinu za sreću je važno mentalno zdravlje, dobri socijalni odnosi i stabilne obitelji. Lanjsko UN-ovo istraživanje sreće “World Happiness Report”, koje je obuhvatilo 156 zemalja, pokazalo je da su najsretniji narodi Skandinavci, Nizozemci, Švicarci, Kanađani. S obzirom na nabrojeno, Hrvati su dobro i prošli zauzevši 58. mjesto zahvaljujući više zadovoljstvu socijalnim i obiteljskim odnosima. Još je u 18. stoljeću britanski znanstvenik Jeremy Bentham isticao da bi javne politike trebale težiti maksimiranju sreće, ali u Hrvatskoj se za sreću zanimaju samo znanstvenici, psiholozi, sociolozi. Znanstvenica i psihologinja Maja Tadić iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar uskoro će doktorirati u Rotterdamu iz pozitivne organizacijske psihologije. Kaže da se u svijetu unatrag desetak godina rapidno povećalo istraživanje sreće. Kad je skupina psihologa 2000. pretraživala baze podataka na temu ljutnje, depresije, anksioznosti..., našli su gomile radova, a kad su tražili ključne riječi, sreća, zadovoljstvo, uspjeh, dobili su triput manje rezultata. Psiholozi su shvatili da daleko od toga da nije važno istraživati negativne i neugodne fenomene, ali je jedan od ciljeva psihologije promicati mentalno zdravlje, a ono nije samo odsutnost poteškoća i bolesti.
Na pitanje zašto su Skandinavci najsretniji narodi, Maja Tadić kaže:
– Sociološko-ekonomsko objašnjenje je da skandinavske zemlje, Nizozemska, Švicarska, Kanada, Novi Zeland, Australija predstavljaju sretnu varijantu kapitalizma. One kontinuirano rade na tome da se ljudima omoguće resursi, koji su im važni za dobrobit. Te zemlje karakterizira visok stupanj povjerenja građana u ljude, u vladu, u prijatelje, imaju nisku razinu korupcije i visoku razinu zaposlenosti i zaposlenosti starijih osoba. Imaju visoke prihode i puno visokoobrazovanih stanovnika, visoku stopu nataliteta i visoku razinu poštovanja i promicanja ljudskih prava, dok su Njemačka, Austrija, Francuska, Belgija i Španjolska malo manje sretna varijanta kapitalizma, a dosta nesretna varijanta kapitalizma su Portugal, Grčka, Italija. Sa psihosocijalnog aspekta sreća je djelomično vezana i uz kulturu. Kulture koje su individualistički orijentirane generalno su sretnije.
Najsretniji dijelovi Hrvatske od drugih se dijelova, primjerice Siska, Vukovara, Vinkovaca, Gospića, razlikuju po ekonomskoj situaciji i posljedicama rata
Individualističke kulture
No, nije to, kako kaže psihologinja Tadić, jednostavna priča jer su i skandinavske zemlje i Sjedinjene Države individualistički orijentirane, a njihovi narodi nisu jednako sretni. SAD je u istraživanju sreće zauzeo 17. mjesto.
– U individualističkim kulturama važno je razlikovati horizontalni i vertikalni individualizam. U SAD-u, koji karakterizira vertikalni individualizam, izuzetno je važno da se istakne pojedinac, važan je njegov status, no to ne djeluje najpovoljnije na sreću. U SAD-u su imali u zadnje vrijeme povećanje prihoda, no njihovi indeksi dobrobiti i sreće nisu rasli. Skandinavske zemlje, Australiju, Novi Zeland, Kanadu karakterizira horizontalni individualizam, važni su vrijednosti i ciljevi pojedinca, a ne grupe. U tim zemljama jako se naglašava jednakost pojedinaca. Nije norma da se istaknete, nego je norma da je svatko jednak i jedinstven i da ima pravo živjeti svoju jedinstvenost. Pazi se da nečija jedinstvenost ne ugrožava druge. Usto, Skandinavci imaju učinkovite sustave školstva, socijalne skrbi – objašnjava znanstvenica zašto su sretnije zemlje koje karakterizira horizontalni individualizam. Prema istraživanju koje je proveo Institut Ivo Pilar, kod nas su ljudi najsretniji u središnjoj Hrvatskoj, konkretno u Zagrebu, u Istri, Kvarneru i Dalmaciji, i to ne zbog sunca i mora.
– Najsretniji dijelovi Hrvatske od drugih se dijelova, primjerice Siska, Vukovara, Vinkovaca, Gospića, razlikuju po ekonomskoj situaciji i posljedicama rata. U Istri i Dalmaciji turizam donosi ekonomski boljitak građanima, a samo more kao more i sunce ne utječu značajno na doživljaj sreće u životu. Inače ne bi najsretnije nacije bila one koje imaju vjetar, kišu, led, a sunce u minimalnoj količini. Hrvati su jako zadovoljni odnosima s bližnjima, prijateljima s kojima su bliski i koji im pružaju podršku. Dobri socijalni odnosi najvažniji su za mentalno zdravlje i za sreću. Uz osobne odnose važna je i fizička sigurnost koju imaju naši građani u odnosu na građane New Yorka, Amsterdama, a mi je uzimamo zdravo za gotovo – napominje Tadić.
Da vrijeme ne utječe na sreću dokaz je Danska, najsretnija zemlja na svijetu s dugom zimom i minimalno sunca. No, Danci rade 35 sati tjedno, imaju visok životni standard, visoku stopu nataliteta, visoku zaposlenost. Tadić napominje da vrijeme utječe na ljude onoliko koliko mu sami daju značenja. U SAD-u su rađene ankete u kojima su grupu ljudi pitali kakvo je vrijeme taj dan, a potom su ih pitali koliko su sretni u životu. Drugu grupu su prvo pitali koliko su sretni, a onda su ih pitali kakvo je vrijeme i pokazalo se da je korelacija sreće i sunčanog vremena značajna samo kad se to ljudima istakne. Kad im se to ne ističe, ne vidi se značajna korelacija. Ozbiljna istraživanja sreće započela su prije 20, 30 godina i pokazalo se da sreću, koju svaki čovjek definira različito, čini nekoliko vezanih, ali različitih stvari.
– Jedan aspekt sreće je kognitivni, odnosno kako mi procjenjujemo svoj život. Obično se mjeri kroz skale životnog zadovoljstva, kako živimo u odnosu na ono što bismo htjeli, imamo li ono što želimo i što mislimo da nam treba. Drugi aspekt sreće je više afektivni, a odnosi se na to kako se osjećamo u životu, koliko nam se sviđa ono što imamo. Kognitivna komponenta je stabilnija, dok afektivna fluktuira. Smatra se da je sreća genetski uvjetovana oko 40 do 50 posto. No, kao i kod visine koja je 100 posto genetski uvjetovana ako rastete u depriviranim uvjetima, nećete doseći svoj potencijal. Studije jednojajčanih blizanaca koji su rasli odvojeno pokazuju da imaju slične razine sreće i dobrobiti. Istraživanja govore da se sretne osobe ne razlikuju po tipu i broju pozitivnih i negativnih događaja u životu, nego kako ih doživljavaju u životu, kako procjenjuju to što su proživjeli – kaže psihologinja Tadić.
Na sreću povoljno djeluju putovanja, boravak u prirodi i godišnji odmor, no učinci mu ne traju dugo.
– Moj kolega iz Rotterdama doktorirao je na učincima godišnjeg odmora na ljude, pratio ih je prije i poslije odmora i pokazalo se da učinak odmora na ljude traje tjedan dana. Sad skupina istraživača u Engleskoj provodi istraživanje o učincima boravaka u prirodi na ljude. Eksperimenti s djecom pokazali su da se djeca bolje samoreguliraju u prirodi nego zatvorenim prostorima – govori Tadić.
Sreća bogatih donatora
U zadnje vrijeme rade se specifična istraživanja o tome što pomaže ljudima da se bolje osjećaju. Pokazuje se da je važno pronalaženje značenja u pozitivnim i negativnim događajima.
– Prof. psihologije Fredrickson, jedna od najistaknutijih iz ovog područja znanosti u Americi, na dvjema grupama studenta prvo je radila osnovna mjerenja o zadovoljstvu životom, kako se osjećaju i kakve su im vještine. Jednoj grupi studenata rekla je da svaki dan pišu dnevnik u kojem će navesti dva pozitivne, dva negativna i dva neutralna događaja i da razmisle što su iz njih naučili. Druga skupina studenta nije imala ništa za zadatak. Nakon mjesec dana opet su im testirali životno zadovoljstvo, vještine i osjećaje i pokazalo se da su se kod studenata koji su vodili dnevnik znatno povećale vještine i pozitivni osjećaji jer su shvatili negativno kao izazov i priliku za razvoj. Koliko je dugo taj efekt trajao ne znamo jer se dalje nije istraživalo – kaže Tadić.
Da se sreća ne može uvijek objasniti visokim standardom pokazuju zemlje Južne Amerike poput Kostarike, Venezuele čiji se narodi osjećaju sretno i zadovoljno, što se, kaže, objašnjava kulturom i stilom života u kojem su njihovi građani povezani s drugim ljudima. Tako je Kostarika prva po sreći na svijetu, a Venezuela 20.
– Generalno najsiromašnije zemlje su najnesretnije. Ako netko živi u nepovoljnim okolnostima, u teškom siromaštvu, prirodnim katastrofama, nema mogućnost obrazovanja, ako je izrazito narušenog zdravlja, on može biti sretan, ali to je, naravno, puno teže nego kad živite povoljnim uvjetima u kojima lako zadovoljavate temeljne potrebe.
No, nakon što se zadovolje osnovne potrebe i ciljevi da imamo krov nad glavom i bazičnu sigurnost, da možemo kupiti knjigu koju želimo, otići na odmor, nakon toga rast novca više ne znači da ćemo biti sretniji – objašnjava Tadić. Zato su, kaže, bogati koji troše novac na statusne simbole nesretniji od onih koji novcem pomažu drugima. Davno su to shvatili Bill Gates i Warren Buffet, koji velik dio bogatstva izdvajaju u humanitarne svrhe.
zanimljivo ja sam citala da imaju najveci postotak depresivnih srednjoskolki i klinaca