ZATON – Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirat
će čišćenje otpada i mulja u priobalnome dijelu Zatona.
Grad Šibenik projekt financira s 583 tisuće kuna, a Fond s 230 tisuća
kuna. Ugovor bi trebao biti potpisan tijekom idućih nekoliko dana.
– Projektom će se očistiti velika količina otpada zatrpanoga u mulju
Zatonskoga zaljeva. To će pozitivno utjecati na očuvanje biološke i
krajobrazne raznolikosti područja koje je narušavalo takvo stanje
morskog okoliša – kaže Neda Klarić.
Osim krupnog otpada, štednjaka, automobilskih guma, plastičnih
stolaca... bit će izvađeno i mnogo mulja što ga je u posljednjih pola
stoljeća nanijela rijeka Krka.
Zbog specifična položaja u Zatonski su zaljev rijekom Krkom doplutale
velike količine otpada pa tako naplavljen otpad i čestice mulja tvore
debeo sloj dna koji estetski narušava prirodni morski okoliš i biološku
raznolikost podmorja.
– Velike količine mulja onemogućuju prodor svjetlosti i usporavaju rast
i razvoj livada morske cvjetnice (Posedonia oceanica), koja je, naime,
i te kako važan segment očuvanja biološke raznolikosti podmorja –
dodaje Neda Klarić.
Posljednji je put uvala izmuljavana 1979. godine, za Mediteranskih
igara.
– Dugo se tu ništa nije čistilo, svako jako jugo donese smeće u zaljev.
Dok Šibenik nije imao kolektor, gušili smo se u smradu. Međutim, ono
što Zatonu doista treba jest nova kanalizacija. Tu ipak stalno živi
više od 1000 ljudi – kazao je Krsto Živković iz Mjesnog odbora Zatona.
Mulj će se s priobalnoga područja vaditi do dubine od pet metara, a
nakon toga će biti raspršen na otprilike tri kilometra izvan kanala Sv.
Ante kako ga morske struje ne bi vratile nazad u zaljev.
EKO Fond za energetsku učinkovitost i Grad Šibenik čiste podmorje