Prije otprilike godinu dana, kada je Rusija gomilala svoju vojsku uzduž granice s Ukrajinom, mnogi stručnjaci i političari na Zapadu vjerovali su da će u slučaju invazije Kijev pasti za nekoliko dana. Očito se s tim računalo i u Rusiji.
Iako je ruska vojska u prvim danima rata napredovala do predgrađa ukrajinske prijestolnice, ukrajinska vojska ju je zaustavila i prisilila na povlačenje. Procjena je bila pogrešna, no ruski predsjednik Vladimir Putin to ne priznaje i početkom prosinca priprema svoju zemlju na dugi rat.
Nema ruske prevlasti u zračnom prostoru
Nekoliko očekivanja nije se ostvarilo nakon invazije u veljači 2022. Mnogi su očekivali da će Rusija vrlo brzo eliminirati ukrajinske zrakoplovne snage i protuzračnu obranu i tako preuzeti potpunu kontrolu nad zračnim prostorom, piše Deutsche Welle.
Razlog za ovu pretpostavku možda su iskustva iz istočne Ukrajine: 2014. godine, kada je izbio rat u Donbasu, Rusija je negirala svoju umiješanost, a Ukrajina je u prvih nekoliko mjeseci izgubila mnogo zrakoplova i helikoptera i više se nije koristila preostalim letjelicama. Ukrajinsko zrakoplovstvo bilo je praktički eliminirano.
VIDEO Kotromanović: 'Rusi će početkom proljeća vjerojatno pokrenuti veću vojnu ofenzivu'
Bilo je sasvim drukčije od invazije u veljači. Izvješće ministarstva obrane u Moskvi od 28. veljače, prema kojem Rusija ima kontrolu nad zračnim prostorom cijele Ukrajine, pokazalo se pogrešnim.
Točno je da rusko zrakoplovstvo po brojnosti i tehnologiji očito nadmašuje ukrajinsko, ali usprkos brojnim raketnim napadima na vojne aerodrome i borbenom djelovanju na frontu, Ukrajina i dalje ima netaknute borbene zrakoplove i helikoptere. Protuzračna obrana također je sve jača.
Prema ukrajinskim izvorima, Rusija je od početka rata izgubila stotine zrakoplova i helikoptera. Ova informacija ne može se neovisno potvrditi, no i zapadne tajne službe također upućuju na velike gubitke u ruskom zrakoplovstvu. Ono djeluje ograničeno, na crti bojišnice, i više se ne upušta u akcije duboko u unutrašnjosti. Umjesto toga Rusija sve više rabi bespilotne letjelice i rakete, koje ukrajinska protuzračna obrana sve efikasnije presreće. Sve to Kijev duguje pomoći Zapada.
Gubitnik – Crnomorska flota
Na moru je Rusija isto tako očito superiornija od Ukrajine. Moskva je 2021. dva puta vježbala iskrcavanje trupa na anektiranom Krimu. To je izazvalo bojazan da će Rusija započeti ofenzivu u smjeru Odese i na obalu iskrcati velik broj vojnika, uključujući oklopne transportere. To se do sada nije dogodilo i u stručnim krugovima se trenutačno s time ne računa.
„Amfibijsko iskrcavanje vrlo je rizično", rekao je za DW britanski stručnjak Marc de Vore sa Sveučilišta St Andrews. „To zahtijeva jasnu superiornost sredstava koje stoje na raspolaganju". Očito da je Rusija tražila mogućnosti za iskrcavanje i nije našla ništa prikladno, nikakvu „nezaštićenu plažu".
Na početku invazije Rusija je gomilala ratne brodove kod Odese. U to vrijeme ruske trupe uspjele su zauzeti mali, ali strateški važan Zmijski otok jugozapadno od Odese. Ali krajem lipnja ciljanim artiljerijskim napadima Ukrajina je uspjela istjerati rusku vojsku.
Ruska Crnomorska flota do sada se pokazala kao jednom od najvećih gubitnica rata. Njen glavni brod, raketna krstarica Moskva, oštećena je ukrajinskim projektilima u travnju i poslije je potonula. U ožujku je desantni brod Saratov pogođen raketom u luci Berdjansk na Azovskom moru i tamo potonuo. Rezultat: ratni brodovi Crnomorske flote drže se na većoj udaljenosti od obale koju kontrolira Kijev.
Rusi više nisu sigurni ni u bazi u Sevastopolju. Ukrajina je dronovima napala i stožer i brodove. Međutim, Crnomorska flota nije izvan stroja. Njeni brodovi nastavljaju napadati Ukrajinu krstarećim projektilima – ali sa sigurne udaljenosti.
Rusija je napustila pomorsku blokadu ukrajinskih luka. Službeno se to čini kako bi se omogućio dogovor o izvozu žitarica uz posredovanje Turske i UN-a. Nakon napada na ruske ratne brodove krajem listopada, Moskva se povukla iz sporazuma, a zatim se vratila. Prema Moskvi, Kijev je dao „jamstva" da Crnomorska flota neće biti napadnuta iz određenog koridora.
Jaka kibernetička obrana zahvaljujući pomoći Zapada
I na kraju, prije invazije se strahovalo da će Rusija paralizirati Ukrajinu masovnim hakerskim napadima jer je Ukrajina godinama bila izložena upravo takvom djelovanju neprijatelja.
Kratko uoči ruske invazije, 15. veljače, došlo je do žestokog hakerskog napada, koji je odgovorni ukrajinski ministar Mihajlo Fedoriv opisao kao „najveći DDoS napad u povijesti Ukrajine". DDoS napadi su zahtjevi na internetu koji preopterećuju servere žrtve. Pogođeno je nekoliko banaka i ministarstvo obrane. A dan prije invazije bilo je hakerskih napada na vladine strukture i parlament koji se također pripisuju Rusiji.
Ali izgleda je Kijev bio dobro pripremljen. I nakon toga bilo je hakerskih napada, ali za razliku od prethodnih godina, oni su bili manje uspješni. U svakom slučaju, dijelovi kritične infrastrukture, kao što je električna mreža, nisu narušeni hakerskim nego raketnim napadima.
I u ovom slučaju isplatilo se što je Zapad godinama pomagao Ukrajini da ojača svoju kibernetičku obranu. Na primjer, nekoliko dana prije invazije, Europska unija je na zahtjev Ukrajine stavila toj zemlji na raspolaganje svoj Cyber Rapid Response Team (CRRT).
Trenutačno se čini da digitalni rat koji se pripisuje Rusiji posustaje, baš kao i na bojnom polju. Zapadni stručnjaci, međutim, očekuju sve više hakerskih napada u zimskim mjesecima.
VIDEO Medvedev iznio svoja predviđanja za 2023.: Stvorit će se četvrti Reich, izbit će ratovi, a Elon Musk bit će novi vođa...
Pitanje je - Zbog čega je Ukrajina, unatoc te silne pomoci od strane Zapada, toliko neuspješna u ratu sa Rusijiom?!