Od rujna počinje drugi krug odobravanja subvencioniranih stambenih kredita za kupnju stana ili gradnju/kupovinu kuće. Za razliku od prošle jeseni kad je država odobrila subvenciju polovice mjesečne rate kredita na četiri godine, ovogodišnjim će sretnicima država subvencionirati rate kredita sljedećih pet godina. Subvencije će za najrazvijenije gradove biti 30, a za najsiromašnije sredine 51 posto!
Povoljnije kamatne stope
Primjerice, žiteljima Osijeka subvencionirat će se 33 posto rate kredita, Kutine i Siska 36, Novske i Valpova 42, a onima koji se odluče skućiti u malim nerazvijenim općinama, država će otplaćivati 51 posto mjesečne rate kredita. Zakon koji je regulirao novi krug subvencija kaže da će se subvencije odobravati zaključno do 2020. godine, a njegov se utjecaj već osjeti na cijeni stanova u velikim gradovima budući da su potencijalni kupci krenuli u potragu za nekretninama.
Zagrepčanka koja lani nije uspjela kupiti željeni stan kaže da su ove godine tražene cijene nekretnina u glavnom gradu 30 do 40 posto veće nego prošle godine. U nekim kvartovima, primjerice zagrebačkim Vrbanima, prodavatelji rabljenih stanova traže oko dvije tisuće eura za kvadrat stana, za koliko su se stanovi prodavali prije desetak godina.
Pedesetak kvadrata stana na zagrebačkoj Sigečici ili Ferenščici lani se moglo kupiti za 60 tisuća eura, a sad prodavatelji traže od 75 do 90 tisuća eura, na Malešnici su se slični stanovi lani prodavali za 50 tisuća eura, a sad se tražena cijena kreće od 62 do 68 tisuća eura. U novozagrebačkom naselju Travno stan od 50 kvadrata lani se prodavao za 62 tisuće eura, a sad se cijene penju i do 74 tisuće eura.
Nagli skok cijena u Zagrebu i ostalim većim gradovima u unutrašnjosti uglavnom je vezan za državne subvencije, tako da će novi kupci kroz skuplje cijene kvadrata možda izgubiti dobiveno kroz subvencije i povoljnije kamatne stope, koje im je osigurala država.
Lani je subvencije za kredite dobilo oko 2300 građana, većinom u Zagrebu (820), po stotinjak u Osijeku i Rijeci te 75 u Splitu. Za te gradove po novom će se davati 30 posto subvencije, primjerice za ratu kredita od 3000 kuna država će sljedećih pet godina subvencionirati 900 kuna, a ne 1500 koliko je odobreno prošle godine.
Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta, kaže da je evidentan oporavak tržišta nekretnina, no tražene cijene su jedno, a realizirane sasvim drugo.
– Oporavak gospodarstva također stvara pritisak na rast cijena, a i jedan dio građana koji se bavi turizmom ulaže u nekretnine jer novac u bankama ne donosi kamatu – tumači Maruška Vizek. Pohvalno je, kaže, što je Vlada unaprijed objavila uvjete za subvencioniranje kredita, kao i razdoblje do kojega će ono trajati, čime se smanjuje umjetni pritisak na povećanje cijena.
Eurostat: cijene rasle 8,5%
– Ako se neka subvencija dijeli jednokratno, tada postoji pritisak da se kupoprodaja realizira odmah i u danom roku što utječe i na kretanje cijena. Ljudi koji ne uspiju kupiti stan ove godine znaju da će subvencija biti i sljedećih godina, tako da bi utjecaj subvencija na prodajne cijene nekretnina trebao popustiti – kaže Vizek.
Inače, prema podacima Eurostata, u prvom kvartalu ove godine cijene nekretnina u Hrvatskoj su na godišnjoj razini porasle 8,5 posto, s tim što je grad Zagreb s povećanjem od 11,4 posto predvodio rast, na Jadranu su nekretnine skuplje 8 posto, a u ostatku Hrvatske 4,2 posto.
Prema podacima portala Njuškalo, najskuplji je kvadrat stana i dalje u Dubrovniku – u prosjeku 3512 eura, u Opatiji je 3228, u Splitu 2633... Najjeftiniji su stanovi u Bjelovaru (807 eura za četvorni metar), Slavonskom Brodu (805), Sisku (780) i Vukovaru (580). Kuće su, pak, u Dubrovniku skuplje, a u Vukovaru jeftinije od stanova – u prosjeku 4574 eura kvadrat stoji u Dubrovniku, a 541 euro u Vukovaru.
>> Oliver Dragojević
Znači, većini su stanovi poskupjeli. Baš pametna državna intervencija.