– Uhvatio sam ga na djelu, ali dok sam dozvao policiji, već je bilo kasno, oni su pobjegli u svom kamionu. Znam tko su kradljivci u mojoj šumi, vidjeli su ih i susjedi, u dva navrata pokrala me ista banda, a ja ne mogu ništa. Osim što ih moram zateći u krađi, prijaviti policiji, moram imati i dokaze i onda ih tužiti privatnom tužbom. To je nemoguća misija – kaže nam Karlovčanin Josip kojem su nedavno ukradena drva.
Treba još kamera
Na meti lopova nisu samo privatne šume već i one državne, zbog čega su neke podružnice Hrvatskih šuma postavile na lokacijama svojih šumskih stovarišta videonadzor. Riječ je o pilot-projektu kojim se treba spriječiti krađa drva. Na ulazu u šume koje su pod videonadzorom postoji obavijest, tako da se kradljivci ne mogu izgovarati da nisu znali da ih se snima. Videonazdor prva je postavila karlovačka podružnica Uprave šuma.
– Krađe su češće uz naseljena mjesta. Najviše ih je oko Karlovca, Duge Rese, Draganića i Jastrebarskog. Imamo dovoljan broj kamera postavljenih po svim šumarijama na području naše Uprave, a skrbimo o nešto više od 80.000 hektara šume koja se prostire od granice sa Slovenijom do granice s Bosnom i Hercegovinom. U tijekom je i postupak nabave dodatnih kamera koje snimaju promet drvne mase u šumama. Kamere imamo već pola godine, a rezultati su vidljivi. S policijom dobro surađujemo – kazao je Davorin Andrijašević, voditelj karlovačke podružnice Uprave šuma.
Ukradena drvna masa plijeni se i vraća Hrvatskim šumama ili se vodi postupak na sudu. – Po šumama se kradu drvna masa, ali i željezne ograde koje koristimo u fazi prirodne obnove stabala. Krade se jednako u svim godišnjim dobima, a na kamerama se, osim kradljivaca, vide i oni koji bacaju smeće u šumu – dodaje Andrijašević.
Poznaju granice
Samo kamere neće pomoći da se broj krađa smanji, jer zarada je velika i često se ovim "poslom" bave isti ljudi. Iako završe na sudu i budu kažnjeni, vraćaju se u krađu. Na crnom tržištu kradljivci mogu jedan kubični metar hrasta prodati za 1200 kuna, a kamionom iz šume izvuku samo u jednoj 'rundi' po 20 kubika drveta. – Carinska kontrola na prometnicama može pomoći u hvatanju kradljivaca, jer oni mogu zaplijeniti svu drvnu masu koju zateknu u prometu bez valjane dokumentacije – kaže Andrijašević. Na taj način bili bi uhvaćeni i oni koji kradu u privatnim šumama te kradljivci šuma u vlasništvu Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUDI).
– Začudili biste se što sve ti kradljivci znaju. Očito su se informirali i točno znaju gdje su granice kojih šuma, jer sve češće kradu po šumama koje su u vlasništvu DUDI-ja, a koje nitko ne čuva. Oni vjerojatno i ne znaju gdje su sve njihove šume, koliko ih je i tko ih potkrada, niti to pokušavaju spriječiti i to je raj za kradljivce – kaže nam Josip s početka priče.
Do kraja kolovoza ove godine na području kojim gospodare Hrvatske šume ukradeno je ukupno 6355,14 kubičnih metara drvne mase. Šteta je četiri milijuna kuna.
U ovoj godini najveće su količine drva ukradene na području Uprave šuma koprivničke podružnice.
Trend je da krađe posljednjih godina rastu, a područja s najviše prijavljenih šteta se mijenjaju. Primjerice, prošle godine najviše je šteta bilo prijavljeno u Upravi šuma Sisak. Dugo je godina Međimurje bilo na prvome mjestu po broju krađa, kažu u Hrvatskim šumama.
>> U prva dva mjeseca više krađa drva nego cijele 2009. godine
Nevjerujem da je zbog kradljivaca jer drveća znaju iz šume i odšetati susjedu u dvorište.