Proboj virusa u domove za starije u prvi je plan stavio sustav socijalne skrbi. Kako funkcionira taj sustav i kako štitimo najranjiviju ppulaciju, Razgovarali smo s prof. Vesnom Bedeković, ministricom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Covid-19 probio se u nekoliko domova za starije, a iako je tamo najrizičnija populacija, domovi nisu dovoljno dobro opremljeni. Kako nabavljate zaštitnu opremu za njih?
U sustavu socijalne skrbi o starijim i nemoćnim osobama skrbi više od 800 pružatelja usluga, koji obuhvaćaju domove kojima je osnivač RH, decentralizirane domove u županijama, obiteljske domove te privatne pružatelje usluge smještaja. Svi su i u redovnim uvjetima dužni osiguravati dezinfekcijska sredstva i potrebnu zaštitnu opremu. Od početka izbijanja epidemije zaštitna oprema i sredstava za dezinfekciju redovito su se nabavljala prema mogućnostima (iz sredstava Ministarstva, donacija, preko Stožera civilne zaštite RH, te suradnjom s UNICEFom) i redovito distribuirala. U nekoliko je navrata pružateljima usluga upućen poziv za iskaz potreba za zaštitnom opremom. Od početka ožujka zaštitna oprema se nabavlja i distribuira preko Ministarstva, a od 14. travnja isključivo preko Nacionalnog stožera CZ na županijske stožere,koji su dužni dostaviti opremu svim pružateljima usluga smještaja. Do 14. travnja od strane Ministarstva nabavljeno je i distribuirano od sanitetske opreme ukupno 95 948 maski, 82 000 rukavica, 1 420 litara alkohola, 2 800 kirurških odijela te 2 230 (470 mil) dezinfekcijskih sredstava. U tu opremu Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku uložilo je 720.974,12 kuna. Kontinuirano komuniciramo s ustanovama i svim ostalim pružateljima usluga skrbi za starije i nemoćne te su svugdje osigurani prostori za potrebe samoizolacije i/ili karantene ukoliko se ukaže potreba za tim. Svim domovima je 6. travnja dana preporuka osiguravanja obvezne izolacije korisnika prilikom privremenog smještaja u kriznim situacijama, a 9. travnja svim pružateljima socijalnih usluga i centrima za socijalnu skrb upućena je uputa vezana za sprečavanje i suzbijanje epidemije COVID-19 od strane pružatelja socijalnih usluga. Ono najvažnije, još 27. veljače domovima smo dali uputu o zabrani posjeta. Ta je preporuka tada naišla na negodovanje korisnika i njihovih obitelji, međutim, upravo zahvaljujući toj mjeri, domovi za starije i nemoćne osobe odolijevali su proboju koronavirusa više od mjesec i pol dana.
Mnogi teško izlaze na kraj zbog manjka osoblja. U makarskom domu jedna medicinska sestra skrbila je za 50 korisnika, da bi nakon tri dana kolabirala i odvela ju je hitna. 'Posuđena' sestra iz doma zdravlja sad je pozitivna, tamo nema osoblja ni za jedan, a kamoli dva tima.
Osim upute o nužnosti organizacije rada u ustanovama u A i B smjenama kako bi se izbjegavajući kontakt, timove održalo zdravima te zaštitilo kako korisnike tako i djelatnike, domovi počinju s mjerom 7-dnevne radne izolacije. Uz prethodno obvezno testiranje prije ulaska u radnu izolaciju, tamo gdje je to moguće, djelatnici sa štićenicima borave u ustanovi.
VIDEO Vesna Bedeković: 'Apeliram na sve žene da prijavljuju nasilje!'
Na koji će način timovi županijskih stožera kontrolirati provode li se u domovima sve mjere?Hoće li ići i u privatne domove i hoće li ići nenajavljeno?
Kontrolni timovi formirali su se na razini županija, izlaze na teren i javljaju o stanju i nepraivilnostima u svim domovima, pa i privatnim i udomiteljskim obiteljima, i po tim dojavama se intervenira.
Zbog pandemije je puno ljudi ostalo bez posla, a vraćaju se građani zbog egzistencijalnih razloga proteklih nekoliko godina odselili iz Hrvatske. Potkraj prošle godine imali smo 36 tisuća korisnika zajamčene minimalne naknade, što je više no prepolovljeno u odnosu na 2017. godinu kada ih je bilo 85 tisuća. No sada će uslijed povratka većeg broja ljudi i drastično smanjenog pristupa tržištu rada doći do snažnog pritiska na sustav socijalne skrbi. Kako ćemo odgovoriti na nove zahtjeve?
Povratak znači bolju perspektivu Hrvatske u kraćem periodu te je poželjan i demografski i gospodarski. Kriza uzrokovana širenjem virusa izravno utječe na društveno-ekonomska kretanja, no u sustavu socijalne skrbi vidljiva će biti za mjesec ili dva i tada ćemo imati relevantne analize s obzirom na broj novih zahtjeva, korisnika i financijskih izdataka. Zasad je teško procijeniti učinke, a time i priliv novih korisnika na sustav socijalne skrbi. Građani koji će zbog nastale situacije izgubiti posao, kao i zbog drugih nepovoljnih odnosa na tržištu rada dijelom će biti zbrinuti kroz naknadu za nezaposlene. Stoga se ne očekuje znatan priljev radno sposobnih građana u sustav socijalne skrbi. Svjesni smo povećanih rizika od siromaštva. U ožujku ove godine bilježimo 34.417 prava na zajamčenu minimalnu naknadu što obuhvaća 59.594 osobe. Ukupna izdvajanja za sve socijalne naknade iznose 2 milijarde kuna na godišnjoj razini, od čega 460 milijuna kn samo za ZMN. Pratit ćemo dinamiku ulaska novih korisnika u sustav socijalne skrbi i osigurati da svaki građanin koji koji će imati uvjete za priznavanje prava, to pravo i ostvari. Želim naglasiti, do daljnjega, ni jedno od prava iz sustava socijalne skrbi, uključujući i mirovine neće biti rezano. Svi naši korisnici do daljnjega mogu biti sigurni.
Pomoć i terenski rad s obiteljima u problemima, starijim samcima i drugim potrebitima i prije ove izvanredne situacije bili su često nedostatni i podložni brojnim kritikama. Kako sada socijalni radnici i drugi stručnjaci obilaze korisnike u potrebi?
Prije svega, ističem da niti jedna ustanova socijalne skrbi nije zatvorena za korisnike, sve rade. Prilagođen je samo način ostvarivanja prava i pružanja usluga obzirom na mjere zaštite od epidemije COVID 19. Ustanovama socijalne skrbi i drugim pružateljima usluga u sustavu poslane su jasne i precizne upute o postupanju kako bi na što je moguće djelotvorniji način osigurali neometan rad za zaštitu korisnika, osobito djece, osoba sa invaliditetom, žrtava nasilja i starijih osoba, kao najosjetljivijih korisničkih skupina. Centri za socijalnu skrb provode pojačanu kontrolu i praćenje obitelji i korisnika i članova njihovih obitelji. Svakodnevno putem elektronskih i telekomunikacijskih sredstava stručnjaci provjeravaju dinamiku obiteljskih odnosa, eventualno promijenjene okolnosti i procjenjuju potrebu za žurnim postupanjem. Na isti način se provode i mjere obiteljskopravne zaštite. U svakom CZSS formiran je tim za krizne intervencije koji u slučaju žurnih i neodgodivih razloga u kojima je ugrožena sigurnost i život korisnika (kao što su postupanje u slučaju nasilja u obitelji, zlostavljanja i zanemarivanja, žuran smještaj) odlazi na teren i poduzimati žurne i interventne mjere te su osigurana 24 satna dežurstva. Također, izvainstitucionalne usluge provode se u svim situacijama kada je to nužno za svakodnevnu brigu o korisnicima, kao što je naprimjer usluga pomoći u kući, uz provođenje svih potrebnih mjera zaštite. Dio usluga koji se ne odnosi na svakodnevnu brigu o korisnicima i nije nužan već je usmjeren poboljšanju kvalitete života i socijalnoj integraciji trenutno je ograničen ili se provodi putem telekomunikacijskih sredstava koji su danas uvelike dostupni.
Konfliktni razvodi uvijek su zahtjevne situacije, a sada mnogi izolaciju koriste da onemoguće viđanja djeteta s drugim roditeljom. Kako se rješavaju te specifične situacije?
Ukoliko nije moguće ostvarivanje osobnih kontakata roditelja i djeteta, kontakti se odvijaju putem elektroničkih medija i telekomunikacijskih sredstava. Ukoliko roditelji nisu u mogućnosti samostalno postići dogovor, centar za socijalnu skrb će prvenstveno savjetodavnom stručnom pomoći nastojati postići dogovor između roditelja. Roditelji koji traže stručnu pomoć oko postizanja dogovora mogu se javiti direktno u obiteljske centre ili posredno putem centara za socijalnu skrb. Naglašavam, usluge pomaganja u Obiteljskim centrima dostupne su i obiteljima koje žive zajedno, a do sada nisu imale poteškoća u funkcioniranju. Isto vrijedi i za sve obitelji kojima treba stručna pomoć na koji način reagirati i organizirati život s djecom u situaciji socijalne izolacije i posebnih mjera zaštite.
Je li bilo izdvajanja djece iz obitelji u periodu dok su na snazi izvanredne mjere? Koliko?
Od 15. ožujka do danas je bilo izrečeno 5 žurnih mjera izdvajanja djece zbog rizika za sigurnost i život. U odnosu na razdoblje od 1. do 15. ožujka 2020. kada je bilo izrečeno 6 mjera, nema povećanja.
Za nasilje u obitelji uvijek su najkritičniji vikendi i praznici, pa tako i ova prinudna izolacija. Rekli ste već da se još ne bilježi porast nasilja u obitelji, ali da se to očekuje. Kako će sustav odgovoriti na te povećane potrebe?
U zdravstvenoj krizi s kojom se suočava cijeli svijet, pojačane mjere izolacije, uključujući ograničeno kretanje i/ili potpunu zabranu kretanja, socijalnu izolaciju, mogu imati direktan negativni učinak na žene, djecu i starije osobe koje su izložene nasilju u obiteljskom kontekstu. Nažalost, rizici nisu ograničeni samo na domove gdje je nasilje i prije bilo problem, jer osim stresa zbog izoliranosti, strah zbog nesigurnosti posla i financijskih problema i prekomjerna konzumacija alkohola, također povećavaju rizike i vjerojatnost sukoba. Upravo zbog navedenih povećanih rizika, bez obzira na situaciju uzrokovanu korona virusom Centri za socijalnu skrb u postupcima zaštite od nasilja u obitelji postupaju žurno i bez odgode. Centri za socijalnu skrb imaju također osigurana 24 satna dežurstva radi postupanja u žurnim i neodgodivim situacijama kakve predstavljaju situacije nasilja u obitelji. Centar za socijalnu skrb osigurat će žrtvi nasilja žuran smještaj kad je to potrebno.
Kako je riješen prihvat žrtava u sigurne kuće, s obzirom na opasnost od širenja infekcije?
Unatoč situaciji sa pandemijom COVID 19 u situacijama kada je ugrožen život i sigurnost korisnika, pružatelj usluge ne može odbiti smještaj u kriznim situacijama. Pružatelji usluge smještaja dužni su osigurati uvjete u svrhu osiguravanja obvezne izolacije žrtve u slučaju smještaja u kriznim situacijama.
U uvjetima kućne izolacije, što je s beskućnicima? Koliko ih ima i kako im pomažemo u vrijeme kad je glavna preporuka ostati doma i prati ruke?
Na samom početku ove krize Ministarstvo je izdalo uputu vezanu uz zbrinjavanje beskućnika i organizaciju rada pučkih kuhinja. Dostupan je svima na službenim stranicama. Naputak čini Plan zbrinjavanja s popisom i kontakt podacima pružatelja usluga koji su namijenjeni za smještaj beskućnika i to po županijama. Također, svim velikim gradovima i gradovima u sjedištu županija koji su po Zakonu o socijalnoj skrbi obvezni osigurati uslugu smještaja za beskućnike kao i prehranu u pučkim kuhinjama, uputili smo preporuku da poduzmu sve aktivnosti te osiguraju dodatne kapacitete za smještaj beskućnika kako bi im se osigurala adekvatna skrb. Nadalje, centri za socijalnu skrb su upućeni da ukoliko smještaj nije moguće realizirati u prihvatilištima i prenoćištima za beskućnike isti realiziraju kod drugih pružatelja odnosno u domovima kojima je osnivač Republika Hrvatska ili udomiteljskim obiteljima. Posljednji podaci ukazuju nam da je riječ oko 584 osobe koje su evidentirane kao beskućnici, no ta se brojka mijenja. Važno je napomenuti, da se usluga smještaja baš kao i ostale socijalne usluge, ne može priznati pa tako niti pružati korisniku bez njegovog pristanka, odnosno pristanka skrbnika ili zakonskog zastupnika.
w︆w︆w︆.︆k︆i︆s︆s︆i︆a︆.︆c︆l︆u︆b