Prije korone samo jednoj na svakih 50 zaposlenih osoba u Hrvatskoj vlastiti je dnevni boravak ujedno bio i poslovni ured te je zarađivala za život radeći od kuće. U ukupnom broju zaposlenih to bi bilo do približno 30.000, odnosno nešto manje od dva posto zaposlenih u zemlji, navodi Eurostat, europski statistički ured, na osnovi podataka o zaposlenosti u 2019. Prva ispitivanja tržišta rada u razdoblju karantene proglašene zbog pandemije koronavirusom sugeriraju da ovih tjedana od kuće radi oko dvije trećine zaposlenih, što je drastično promijenilo radnu svakodnevicu.
Prednjačili Nizozemci i Finci
U Europskoj uniji do pandemije rad kod kuće bio je nešto zastupljeniji nego u Hrvatskoj i kretao se oko 5 posto u posljednjem desetljeću, s tom razlikom što su s radom od kuće prednjačili Nizozemska i Finska (14 posto svih zaposlenih), a na začelju su bili Bugari i Rumunji gdje je udio takvih radnika bio niži od jedan posto. Pretvaranje stanova u uredske prostore dovelo je do toga da su neke zemlje, primjerice Austrija, već krenule u hitne izmjene zakona kako bi se i ozljede zaposlenih u vlastitim stanovima, poput pada u kupaonici, lomova ruku ili nogu, podvele pod ozljede na radu koje se mogu naplatiti ili pokriti iz uobičajenih polica osiguranja za slučaj nezgode na radu. Hoće li, nakon okončanja karantene, i rad kod kuće postati "nova normala", pokazat će idući mjeseci, no hitne intervencije u legislativu potaknute nuždom daju naslutiti da će rad na daljinu iz nužde mnogi pokušati pretvoriti u trajniji oblik rada. - Mislim da će ova situacija dovesti do normalizacije "rada na daljinu", odnosno "rada od kuće".
Do sada većina poslodavaca, kao ni većina zaposlenih, nije imala konkretno iskustvo, to je bila teorijska mogućnost. Sada znatan broj poslodavaca i radnika ima to iskustvo i realnije možemo sagledati prednosti i nedostatke - ističe Dragan Bagić, sociolog s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. On očekuje da će u konačnici vjerojatno takav rad postati rasprostranjeniji i u "normalnim okolnostima". Možda ne kao trajna solucija, nego kao prihvatljiva rezervna opcija za situacije kada je to potrebno radniku ili poslodavcu.
Video: Divjak: Ako 11. svibnja ne budemo imali uvjete, prva ću tražiti da odgodimo nastavu u školama
- Ovo iskustvo uvodi i novu vrstu društvenih nejednakosti, onu u pogledu mogućnosti rada od kuće. Sada smo vidjeli da mnogi mogu raditi od kuće, ali i da mnogi ne mogu. Ovi potonji moraju se izlagati većim rizicima. Nadalje, tu je i nejednakost s obzirom na uvjete za rad od kuće. Neki imaju savršene uvjete, dovoljno mirnog radnog prostora u stanovima, dovoljno odrasle i samostalne članove kućanstva koji ih puštaju na miru..., za druge je rad od kuće novootkrivena frustracija jer nemaju dovoljno miran ili prostran radni prostor, imaju ukućane koji zahtijevaju stalnu pažnju i brigu. Za takve "rad od kuće" neće imati pozitivno značenje - kaže Bagić. Dodaje i kako očekuje da će rad na daljinu dovesti i do neke nove vrste društvenog raslojavanja s obzirom na uvjete za rad od kuće.
Žene i starija populacija
Istraživanja Eurostata pokazuju da je posljednje desetljeće rad od kuće bio najzastupljeniji kod grupacije samozaposlenih radnika te se 2019. kretao oko 20 posto u toj skupini radnika. U pravilu, češće su od kuće radile žene i starija populacija. Prva hrvatska iskustva s radom od kuće u razdoblju korone, prema portalu Moj posao, uglavnom odgovaraju zapažanjima iz drugih zemalja. Loša strana prisilnog pretvaranja vlastitih domova u urede nedostatak je direktne komunikacije licem u lice s kolegama za dvije trećine ispitanih, dok polovica ispitanih ima problema s ukućanima koji ih ometaju dok rade, a svaki peti ispitanik bori se sa samodisciplinom. Kad je riječ o produktivnosti, mišljenja su podijeljena.
Jedna polovica ispitanika vjeruje da u uredu postižu više i bolje, dok druga polovica smatra da im je rad u kućnoj atmosferi produktivniji. Dio tvrtki proteklih je dana dostavljao, na primjer, svojim zaposlenima ergonomske stolice i neophodnu opremu kući, u Zagrebu su web-kamere postale najtraženija roba na tržištu, a znatno je porasla i potrošnja na internetu. Općenito, loša strana rada na daljinu je da se gube granice radnog vremena, vrlo često nauštrb privatnog života. Jednako tako, profesionalni savjetnici upozoravaju da kućna atmosfera lakše odvlači pažnju od poslovnih obveza, počev od televizora, hrane, prljavog suđa i slično, pa se ispunjavanje radne obaveze odugovlači unedogled. Kao glavne prednosti rada od kuće spominju se ušteda vremena na putovanju do posla i nazad, fleksibilnost u radu, veća udobnost (mogućnost rada u ležernijoj odjeći i obući) te lakše usklađivanje poslovnog i obiteljskog dijela života.
Argument ometanja od strane klinaca postoji samo u vrijeme karantene. Ako govorimo o buducnosti rada od kuce kao neke nove normalnosti taj argument otpada jer ce djeca biti u vrticu ili nekom vidu cuvanja kao kad su starci isli na posao.