Raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem pokazalo se krajnje neuspješnim i najveći je grijeh svih dosadašnjih poljoprivrednih politika. Bavljenje raspodjelom jednog te istog zemljišta dovelo nas je do toga da hrvatska poljoprivreda od 2008. do 2017. bilježi stalni pad vrijednosti proizvodnje i sve više zaostaje za članicama EU.
Poljoprivredni je output pao za 5 milijardi kuna, a iako je za to vrijeme u poljoprivredu uloženo 25 milijardi kuna potpora, oko 3,2 milijarde kuna godišnje, a lani gotovo 5 milijardi, samodostatni smo u samo nekoliko kultura - kazala je neovisna konzultantica Zvjezdana Blažić na jučerašnjem okruglom stolu o iskustvima u provedbi novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je organiziralo Društvo agrarnih novinara Hrvatske (DANH).
Od osamostaljenja Hrvatske prošlo je gotovo 30 godina, no i dalje se lome koplja koliko je u nas poljoprivrednog zemljišta.
Samo 56 suglasnosti
Državni zavod za statistiku govori o 1,5 milijuna hektara u funkciji, Agencija za plaćanja u poljoprivredi o 1,1 milijun hektara u sustavu poticaja. Državnih je 740 tisuća hektara, od kojih je 400 tisuća i dalje 'slobodno' za raspolaganje. No, iako su prema novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, koji je u veljači stupio na snagu, jedinice lokalne samouprave (JLS) trebale donijeti programe raspolaganja tim hektarima, svaka na svom terenu, do sada je zaprimljen 351 program, od kojih je tek 56 njih dobilo suglasnost Ministarstva poljoprivrede. Svi ostali su manjkavi, nekompletni i bez potrebne dokumentacije, kazali su u Tolušićevu ministarstvu pa se kroz odobrene programe dala suglasnost tek za 60 tisuća hektara državne zemlje na koju bi pravo prvenstva imali stočari s nedovoljno zemlje po uvjetnom grlu te mladi poljoprivrednici.
S obzirom na to da su JLS-i svojedobno dijelili zemlju i "po babi i stricu", iako je bilo i uspješnih primjera, pitanje svih pitanja je kako će je i po kojim kriterijima dijeliti sada, čulo se na jučerašnjem okruglom stolu. Većina državnih hektara i dalje se, naime, privremeno koristi ili je u kratkoročnom zakupu koji uskoro istječe pa se mnogi, pogotovo veće farme, boje kako bi samovoljom lokalnih čelnika, s obzirom na to da se i dalje ne zna maksimum po korisniku, lako mogli ostati bez tih hektara, a na osnovi njih su zapošljavali, dizali kredite, kupovali mehanizaciju...
Galerija: Mladi poljoprivrednici u Slavoniji pronašli priliku za život i rad
Planirane investicije tako stoje do daljega. Saša Breznik iz PP Orahovice kaže kako su oni, s obzirom na to da ne znaju kakve bi mogle biti posljedice Zakona o poljoprivrednom zemljištu za njih, "na led" stavili investicije vrijedne 27 milijuna kuna. A dok traje neizvjesnost, treba imati na umu i da samo 35 subjekata u Hrvatskoj raspolaže površinama većim od 1000 hektara i čine 9,5% ukupnih poljoprivrednih površina na kojima stvaraju 40% ukupnih prihoda u poljoprivredi.
- To je oko 5,5 milijardi kuna u odnosu na ukupnu vrijednost poljoprivredne proizvodnje od 14 mlrd. kuna, što znači da se na ostatku površina proizvodi tek oko 9000 kn/ha godišnje. Provedbom ovog zakona tako bi se, ograniče li se hektari velikima, vrijednost poljoprivredne proizvodnje mogla srozati za daljih 4-5 milijardi - zaključio je Breznik.
Umjesto zemlje koridor 5c?
Iz udruga Mliječni put i Baby Beef kažu da je zakon dobro zamišljen, ali nije provediv na terenu. Što ako jedinice lokalne samouprave nemaju dovoljno zemlje za stočare ili pak imaju zemlje, a nemaju stočara?
- Ne može se dijeliti zemlja samo na području matičnog JLS-a, inače se stočni fond neće nikada obnoviti - poručio je Darko Celovec. Iz JLS-a brane se da nemaju stručnih kapaciteta, a u kratkom su roku morali skupiti čak osam različitih suglasnosti, županije, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda..., kako bi izradili nove programe raspolaganja zemljištem. A onda se ispostavi da zbog netočnih podataka u zemljišno-katastarskim knjigama umjesto poljoprivrednog zemljišta "stoji nadvožnjak iznad koridora 5c".
- Mi smo u Hrvatskoj promašili sve dosadašnje poljoprivredne politike, proizvodimo hrane ispod 45% naših potreba, a čudimo se što su nam sela prazna i što nam mladi odlaze. Na ovakav način kako se donose i provode zakon nije ni čudo što nam se to događa - kazao je član upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Antun Vrakić.
>> Pogledajte videokomentar Ive Puljić - Šego o slučaju 'Daruvarac'
