Države na balkanskoj migrantskoj ruti neće više smjeti bez dogovora sa susjedima dopremati izbjeglice i migrante na susjedne granice, proizlazi iz nacrta deklaracije čije se usvajanje očekuje na sutrašnjem skupu lidera zemalja od Grčke do Njemačke. “Neprihvatljiva je politika pretakanja”, piše u nacrtu tajnog dokumenta do kojega je prije njegove službene objave došao njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung. Takav sadržaj deklaracije sutrašnjeg skupa mogao bi značiti da dolazi kraj dosadašnjoj hrvatskoj taktici brzog prosljeđivanja izbjeglica i migranata s granice sa Srbijom dalje prema Sloveniji ili, kako je ranije bio slučaj, Mađarskoj. No, takva deklaracija zabranila bi i Srbiji da, bez dogovora s Hrvatskom, sve ljude šalje na hrvatsku granicu, kao što bi istu “politiku pretakanja” zabranila i Grčkoj, prvoj zemlji EU u koju izbjeglice i migranti ulaze iz smjera Turske i koja ih u valovima “pretače” dalje prema Makedoniji, a ona prema Srbiji.
Nacrt deklaracije sutrašnjeg skupa ima 16 točaka, a jedna od njih govori da “izbjeglice koje se nisu registrirale u zemlju u kojoj su ušli u EU nemaju pravo na prihvat” dalje u drugim zemljama EU. Takva formulacija, opet, stavlja veći politički naglasak i na obvezu Hrvatske da registrira potencijalne tražitelje azila koji u nju ulaze, ali puno više stavlja naglasak na takvu obvezu Grčke kao stvarno prve zemlje EU u koju Sirijci i drugi potencijalni azilanti ulaze na svom putu prema Njemačkoj. No, azilanti koji su prvo registrirani u Grčkoj, a zatim su zatečeni u nekoj drugoj zemlji EU, ne mogu biti vraćani u Grčku zbog presude Suda EU koja to zabranjuje, dok azilanti koji bi bili prvo registrirani u Hrvatskoj mogu, po važećim propisima EU, kasnije biti vraćani u Hrvatsku. Nacrt deklaracije također govori i o ubrzanju deportacija onih migranata koji nemaju pravo na azil.
Države moraju pričati jedna s drugom
- Očekujemo da će skup u nedjelju biti operativan sastanak i da će se dogovoriti nešto što već u ponedjeljak ujutro može promijeniti situaciju na terenu - rekao je glasnogovornik Europske komisije Margaritis Schinas. Prema nacrtu deklaracije, najbrži učinak bit će obveza da države u roku od 24 sata imenuju po jednu kontakt osobu koja će se baviti razmjenom informacija o veličini nadolazećih valova izbjeglica iz jedne zemlje u drugu i koliki su kapaciteti sljedeće zemlje za prihvat tog vala. Deklaracija će posebno naglasiti i nužnost da države na ruti, poput Hrvatske i Srbije ili Hrvatske i Slovenije, “moraju ponovo pričati jedna s drugom, a ne jedna o drugoj”, odnosno ne upirati prstom i optuživati već komunicirati kako na političkoj tako i na operativnoj policijskoj razini.
Izvori iz EU upućeni u pripremu sutrašnjeg skupa izražavali su jučer svoje slaganje s tvrdnjama iz Slovenije da bi Hrvatska trebala bolje registrirati izbjeglice i bolje surađivati sa Slovenijom, te da je trenutna situacija na slovensko-hrvatskoj granici “izvan kontrole”. - Slične optužbe kakve je Hrvatska prije par tjedana iznosila na račun Srbije sada Slovenija iznosi na račun Hrvatske. Ali, umjesto optuživanja, svi bi trebali početi raditi svoj dio posla - komentirao je jedan drugi izvor, upućen u politički i diplomatski stav s kojim Njemačka dolazi na sutrašnji skup.
Slovenija je od drugih zemalja EU zatražila pomoć u obliku dodatnih policijskih snaga za čuvanje slovensko-hrvatske granice, a neslužbeno se govori o tome da će Njemačka, Italija i zemlje Višegradske skupine poslati najmanje 400 policajaca.
Sve priče o izbjeglicama čitajte u našem specijalu Izbjeglička kriza
>> Turci ne vjeruju obećanjima Angele Merkel o članstvu u Uniji
Zašto ova vijest za sliku ima čobana u turskoj jakni? Smiješni ste, koristite svaku priliku za reklamu ove neznalice i lažljivca.