UN-ov program za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj predstavio je izvješće o društvenom razvoju Hrvatske za 2008. godinu "Dobra klima za promjene: Klimatske promjene i njihove posljedice na društvo i gospodarstvo u Hrvatskoj". Više od 50 istraživača i suradnika doprinijelo je izradi ovog izvješća koje svjedoči da klima već uvelike određuje razvoj Hrvatske.
U njemu se navodi da će Hrvatska u godinama koje dolaze iskusiti sve više temperature i sve veće suše, a da će snijeg iščeznuti.
Na udaru će najviše biti turizam, poljoprivreda i ribarstvo, a obalni gradovi će biti ugroženi porastom razine mora, kaže se u izvješću.
Izvješće je predstavio stalni predstavnik UNDP-a u Hrvatskoj Yuri Afanasiev ističući kako 72 posto građana Hrvatske smatra klimatske promjene vrlo ozbiljnim problemom. Pohvalnim je istaknuo iznimno visok postotak hrvatskih građana koji bi bili voljni platiti dodatno za električnu energiju koja ne ispušta stakleničke plinove, i to veći od prosjeka EU (68 posto u Hrvatskoj prema 44 posto u zemljama EU).
Očekivane promjene klime u Hrvatskoj
Tijekom 20. stoljeća u Hrvatskoj je došlo do smanjenja količine padalina i porasta temperature u svim dijelovima zemlje. Očekuje se da će u budućnosti klima u Hrvatskoj biti još toplija i suša, posebice ljeti. Klimatski modeli predviđaju da, ako se emisije stakleničkih plinova nastave povećavati, razdoblje između 2040. i 2070. godine moglo bi biti toplije za 3 ili 3,5 Celzijeva stupnja.
Na udaru će ovih promjena biti izravno sektori poput poljoprivrede, ribarstva, zdravlja, hidroenergije, turizma i obalnog područja koji čine 25 posto hrvatskoga gospodarstva, zapošljavaju gotovo 600.000 ljudi i čine ukupni godišnji BDP od 9 milijarda eura.
Poplave prijete jadranskim gradovima
U izvješću se navodi da bi Hrvatska mogla pokazati značajnu ranjivost zbog porasta razine mora. Delta Neretve, Krka, Vransko jezero pored Biograda, otok Krapanj i brojna druga mjesta mogla bi se suočiti sa značajnim izazovima sredinom ili krajem ovog stoljeća ako razina mora poraste više od pola metra.
Prema okvirnoj analizi ovog izvješća, ukupna površina morem prekrivenog kopna iznosila bi više od 100 četvornih kilometara ako bi razina mora porasla do 50 centimetara, odnosno više od 112 milijuna četvornih metara uz porast mora od 88 centimetara.
Što Republika Hrvatska treba učiniti?
Kako bi učinkovito radila na rješavanju problema ranjivosti i ublažavanja klimatskih promjena, izvješće preporučuje da se Republika Hrvatska pozabavi problemom klimatskih promjena – kao kritičnim čimbenikom u svom razvoju.
Jedan od koraka naprijed bio bi poboljšanje koordinacije između različitih subjekata. Preporučuje se osnivanje međuresorne komisije za klimatske promjene na visokoj razini, koja bi olakšala rasprave unutar Vlade i potom obuhvatila važne interesne strane poput gospodarskih subjekata, civilnog društva i opće javnosti, a suočila bi se s problemom ublažavanja, odnosno smanjenja zagađenja i prilagodbe na klimatske promjene, zaključuje se u izvješću.
