"Živjeti zdravo", projekt Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, skupo će koštati prehrambenu industriju koja je nedavno doznala da će za žig koji dokazuje kako je njihov proizvod zdravstveno ispravan morati platiti do 10.000 kuna po svakom proizvodu. To je cijena žiga za velike proizvođače, dok je malima HZJZ išao na ruku pa će im ga naplatiti 7000 kuna.
"Novi porez"
Važno je napomenuti da je to cijena žiga po svakom proizvodu pa tako za vodu s limunom i za vodu s jagodom treba platiti dva puta. Proizvođači doživljavaju žig kao novi porez, naročito nakon što ih je HZJZ, kako tvrde, kontaktirao uoči donošenja kriterija za proizvode kako bi ih obavijestio da njihov proizvod odgovara kriterijima i da svakako moraju kupiti žig. Mali proizvođači pak boje se da će biti diskriminirani jer, ako ne budu imali dovoljno novca da plate žig, njihov proizvod neće biti označen kao "zdrav" pa će se stvoriti dojam da je manje zdrav od drugih.
Ipak, puno više od milijuna kuna koje će morati potrošiti na kupovanje žigova proizvođače brinu kriteriji koji su po njima nelogični i loše pripremljeni. Tako se kao prvi prigovor iz tih redova spominje da se žig referira na nutritivnu vrijednost proizvoda na sto grama, a nigdje se ne navodi veličina porcije. Nijedno mlijeko s udjelom mliječne masti većim od 0,9 posto neće biti označeno kao "zdravo" iako se prema u Hrvatskoj vrijedećim normativima djecu nikako ne preporučuje "light" mlijeko. Vrhnje isto tako neće dobiti oznaku "zdravo" ako ima više od 10 posto mliječne masti. Oznaku "zdravo" imat će samo maslinovo ulje sa zemljopisnim podrijetlom, ali zato salama ili pašteta mogu biti označene kao zdravi proizvodi. Da bi bio zdrav, kruh može imati samo 1,2 posto soli.
Ravnateljica HZJZ-a dr. Tamara Poljičanin objašnjava da cijenu jamstvenog žiga formiraju analize koje se za svaki proizvod moraju provesti prije nego što se potrošačima zajamči da je riječ o zdravom proizvodu.
– Stručni sud HZJZ-a zaista malo košta u odnosu na cijene svake od analize – kaže dr. Poljičanin.
Za svaki se proizvod provodi mikrobiološka analiza, analizira se ambalaža kako bi se potvrdilo da nema teških metala koji bi iz nje migrirali u hranu, radi se analiza na pesticide i analiziraju se transmasne kiseline te udio soli u hrani, koji je, inače, Hrvatsku smjestio na neslavno treće mjesto u Europi.
Primjerice, samo mikrobiološka analiza po jednom proizvodu stoji oko 3000 kuna.
Uskoro na policama
Jamstveni žig „Živjeti zdravo" počet će se pojavljivati na policama trgovina početkom 2015.
– Interes je velik podjednako kod malih i velikih tvrtki, a sam postupak ugovaranja još je u tijeku – kažu u HZJZ-u dodajući da ovim projektom HZJZ radi selekciju za potrošače koji se žele hraniti zdravo. Proizvodima koji dobiju markicu "Živjeti zdravo" to će jamstvo vrijediti tri godine. Proizvođači kriterije na dušu stavljaju dr. Sanji Musić Milanović, no u HZJZ-u kažu da je ona jedna od djelatnica, a projekt vodi dr. sc. Vedran Poljak.
Toliko od HZJZa,teškog monopolista. Na ovaj će način ubrzano unaprijediti proizvodnju i pomoči hrvatskom gospodarstvu da stane na noge. Ono što smo godinama jeli i pili nije zdravo,bit će zdravo kad bude imalo žig. Uvjerenje za vodu izdaju danas,za tri mjeseca se promjeni bakteriološki ili kemijski sastav vode,al firma ima žig. I tako svake tri godine,još jedan parafiskalni namet koji onako guši gospodarstvo i kojih se pokušavamo riješiti.