Marko Lukić (28) iz Zagreba želi se preseliti na Mars. Zvuči kao dječačka maštarija, no njemu bi se mogla i ostvariti. Na popisu je sto kandidata koji su u užem krugu za tu nevjerojatnu pustolovinu. Izborio se u konkurenciji među njih čak 202.586 iz cijeloga svijeta. "Karta" je, barem za sada, jednosmjerna, mjesta ima za samo 24 njih, a let je planiran 2025. godine. Iza projekta stoji neprofitna nizozemska organizacija Mars One.
– Želim otići jer je nužno za nas kao vrstu širiti se na druge planete, kako bismo povećali svoje šanse i šanse života u cjelini za opstanak u budućnosti – započinje Marko.
Naš je planet, nastavlja, opasno mjesto i u interesu nam je kolonizirati sva ostala mjesta na kojima je život moguć. – Bilo bi stvarno tužno kada bi toliko zanimljiva pojava kao što je život nestala zbog nekog događaja na Zemlji, samo zato što nismo htjeli uložiti trud ili imali želju napustiti ovaj planet. Zadatak nam je čuvati i širiti život – smatra. Spreman je za taj cilj ostaviti sve i otići na, možda, put bez povratka.
Arheolog je po struci i apsolvent diplomskog studija, a kruh zarađuje kao vodič u Arheološkom muzeju. Kada se pročulo za što se prijavio, njegovi su prijatelji i poznanici u prvi mah pomislili kako je sve zapravo zafrkancija. Oni najbliži od početka su ga podržavali. Ipak, ne kriju i dozu zabrinutosti.
Život kao na Antarktici
– Dugotrajan je to i opasan pothvat, prvo priprema, a onda i sam odlazak – svjestan je. Usto, hoće li se, ako se ukrca u letjelicu, moći ikada vratiti, teško je dati jednostavan i jasan odgovor. – Fokus je trenutačno na odlasku gore, a povratak će biti moguć u budućnosti – kaže.
Nije oženjen, a živi s roditeljima i sestrom. Upravo bi njihovu sliku ponio na Crveni planet. Otputuje li, to ipak ne znači da ih nikada više neće čuti ni vidjeti. – Postojat će direktna veza sa Zemljom preko dva satelita, jedan u orbiti Marsa i jedan na poziciji da nikad nije blokiran Suncem i drugim planetima. Neće biti instant-veze zbog vremena potrebnog da signal stigne od Zemlje do Marsa i natrag – objašnjava.
A bude li kročio na taj planet, dočekat će ga, u usporedbi sa Zemljom, ekstremni uvjeti. Temperatura je, u prosjeku, minus 60 stupnjeva. Tolika hladnoća se mjeri, primjerice, na istoku Sibira. Minimalna je, inače, minus 140, a najviša 35 Celzijevih. – Pješčane oluje normalna su pojava. Život izvan nastambi ili bez zaštitnog odijela trenutačno nije moguć – navodi. Atmosfera je otprilike jedan posto gustoće one naše, gravitacija je samo 38 posto. Zadatak je prvih stanovnika uspostaviti naseobine. Gradit će objekte za život i uzgoj hrane te izvoditi znanstvene eksperimente kako bi se što bolje upoznali s tim planetom. – Najbliži zemaljski primjer životu na Marsu bio bi onaj u znanstvenim misijama na Antarktici – približava nam.
Spremni mentalno i fizički
Intenzivne pripreme za misiju trajat će čak osam godina. Kandidati će morati svladati vještine i znanja iz medicine, strojarstva, agronomije i geologije. Obučavat će se na lokacijama na Zemlji na kojim su uvjeti što je moguće sličniji onima na Marsu. Morat će biti i spremni podnijeti život u skučenom prostoru s više ljudi. Mars One neprofitna je organizacija koja želi uspostaviti ljudski život na Marsu. Uvjereni su kako je to s postojećim tehnologijama moguće. Prvi trag na Crvenom planetu očarat će, uvjereni su, i nadahnuti brojne generacije. Računaju kako će upravo taj javni interes pomoći financirati misiju.
A da je već privukla ogromnu pažnju, bilo je jasno čim su 2013. počele pristizati prve prijave. U pismu su natjecatelji trebali objasniti zašto žele ići "gore", zašto misle da su baš oni idealan izbor te, zanimljivo, kakav im je smisao za humor. I već je to "srezalo" popis na svega 1058 imena. Oni su potom pokucali na vrata liječnika, kako bi imali "crno na bijelom" da su psihički i fizički potpuno zdravi. Krvni im tlak ne smije biti veći od 140/90 dok sjede. Vid mora biti savršen. Propisana je visina između 157 i 190 centimetara. Ne smiju biti mlađi od 18 godina, no gornja dobna granica ne postoji. Ovisnicima o cigaretama, drogama ili alkoholu vrata su zatvorena. Eliminacija je kandidata za završni krug, pak, odrađena u intervjuima.
Nizozemci nisu imali lagan zadatak. Trebalo je odvojiti one koji su mentalno i fizički spremni postati prvi veleposlanici na Marsu. Ne zna se još kada će biti objavljen konačni popis sretnika. Od stotinu, bit će ih odabrano 24 za šest misija, u svakoj su tako četiri člana. Nove kvalifikacije počinju već nagodinu. Što ih dalje čeka, stotinu sadašnjih kandidata saznat će za nekoliko mjeseci.
– Tko će točno ići i kojim redoslijedom, znat će se po završetku obuke – kaže naš sugovornik. Sedam se znatižljenika iz Hrvatske prijavilo na ovaj put u nepoznato. Marko ih nije upoznao. Ideja je izazvala i negativne kritike dijela znanstvenih krugova. Stručnjaci s američkog sveučilišta MIT tako su lani upozorili kako bi doseljenici mogli umrijeti za samo 68 dana. Nestat će im prebrzo, strahuju, hrane i vode, a tlak je toliko nizak da neće moći disati.
– Strah je prirodna pojava kad smo suočeni s opasnosti, naravno da me je strah. Ali to je strahopoštovanje prema opasnostima koje nas očekuju i mislim da će nam upravo to omogućiti da s dovoljno ozbiljnosti pristupimo ovakvom jednom velikom pothvatu – zaključuje mladi Zagrepčanin. Letjelica za tu avanturu još ne postoji.
>>Video: Ostalo 100 kandidata za put na Mars bez povratka, među njima i Hrvat Marko
>>Letjelica koja će slati astronaute na Mars vratila se na Zemlju
bitno da si se prijavio,kada se bude islo,pokupit ce te iz starackog doma!