Prvi vojni puč u Latinskoj Americi nakon 16 relativno mirnih godina
započeo je u nedjelju, sat vremena prije nego su se trebala otvoriti
glasačka mjesta za referendum kojim je predsjednik Hondurasa Manuel
Zalaya od građana tražio da se izjasne o ustavnim promjenama koje bi mu
omogućile kandidiranje za drugi uzastopni predsjednički mandat.
Mel Zalaya, kako mu tepaju pristaše, bio je još u pidžami kad je
njegovu palaču u Tegucigalpi okružilo dvjestotinjak vojnika. Odveli su
ga takvog i vojnim zrakoplovom prevezli u San Jose u neutralnoj
Kostariki. Navečer je u kongresu pročitana navodna Zalayina pismena
ostavka, a zastupnici su potom, uz pljesak, za novog predsjednika
izglasali Roberta Michelettija, dosadašnjeg predsjednika parlamenta.
Kriva je buržoazija
Micheletti pripada Liberalnoj stranci kao i Zalaya, ali njih su dvojica
već dulje politički suparnici. Zelaya iz San Josea poručuje kako nije
istina da je podnio ostavku, najavljujući da će se, kao što je bilo i
planirano, pojaviti na sastanku srednjoameričkih predsjednika u
Nikaragvi.
U prevratu nije stradao samo predsjednik, uhićeno je još nekoliko
ministara, među kojima i ministrica vanjskih poslova Patricia Rodas.
Kubanske vlasti tvrde da su je kubanski, nikaragvanski i venezuelski
veleposlanici pokušali spasiti od nasilnog odvođenja, ali im to nije
uspjelo. Hugo Chavez je Hondurasu zaprijetio ratom ako se bilo što loše
dogodi njihovu veleposlaniku.
– Zelayu je svrgnula “buržoazija” – grmi Chavez, koji “jamči” da će
svog saveznika vratiti na vlast. Venezuela i Kuba jesu najglasnije, ali
su se protiv nasilnog mijenjanja vlasti izjasnile sve američke države,
uključujući i predsjednika SAD-a Baracka Obamu. Nedjeljni događaji bili
su kulminacija ustavne krize koja već dulje pogađa Honduras. Zeleno
svjetlo za referendum Zelayi je odbio dati vrhovni sud, a vojska je
prošlog tjedna odbila raznositi glasačke kutije, poslije čega je
autoritarni Zelaya smijenio zapovjednika vojske generala Romea
Vasqueza. Pao je i ministar obrane i sav vojni vrh.
Spuštene slušalice
Honduras nije tipična crvena latinskoamerička zemlja, a Amerikanci u
njoj imaju zračnu bazu iz koje pomažu vojsci u borbi protiv tranzita
kokaina. Amerikanci su pretpostavljali što će se zbiti i pokušali to
utjecajem na vojsku Hondurasa spriječiti, ali kad je puč krenuo,
ključni ljudi u vojsci Hondurasa prestali su se javljati na telefon...
VOJNI PUČ U HONDURASU
Želja za drugim mandatom dovela dvije Amerike pred rat
