Nedavno je američki Nacionalni demokratski institut (NDI) objavio da bi jedna žena mogla poremetiti muško nacionalno trojstvo u Predsjedništvu BiH. Devetnaest godina nakon Daytona Željka Cvijanović, premijerka Republike Srpske i dužnosnica SNSD-a Milorada Dodika, nameće se za tu funkciju. Iznimno brza reakcija pomoći stradalima dodjelom platnih kartica te mobiliziranjem gospodarstva i banaka nakon nedavnih poplava povećala je popularnost te stranke. U kuloarima se čak govori da bi poplave mogle SNSD izbaciti ponovno na vlast na izborima na jesen ove godine.
Jesu li potezi koje ste povukli poboljšali rejting vladajućeg SNSD-a?
Ne opterećujem se anketama, ali svjesna sam pozitivne percepcije u javnosti za vrijeme i nakon poplava, u vremenu kada je to bilo najteže. Ovo je jedan od većih izazova, iako nije jedini otkako sam postala premijerka RS-a. Moram reći da smo ih sve uspješno riješili pa čak i one rušilačke prosvjede u veljači u Federaciji BiH. U Republici Srpskoj toga nije bilo, ali smo puno razgovarali sa svim grupacijama u društvu da pojasnimo što stoji iza toga.
A što je stajalo iza prosvjeda u Federaciji?
Bila je to dirigirana priča. Ne vjerujem u spontanu eskalaciju nakupljenog socijalnog bunta. Tada se vidjela rušilačka namjera prema županijskim institucijama, što je jasna politička poruka. Nakon toga je napadnuto Predsjedništvo u kojemu sjede predstavnici triju naroda. I to je bila jasna politička poruka napada na “trojstvo” u BiH. Ja ne sporim socijalni bunt, ali političke poruke uz te prosvjede bile su više nego jasne.
Željka Cvijanović sa šefom SNSD-a Miloradom Dodikom Foto: Zoran Grizelj/Večernji list
Je li vrijeme da međunarodna zajednica ode iz BiH? Ima li koristi od zadržavanja njezine uprave?
Međunarodna zajednica i te kako može biti korisna ako je pouzdan partner i dobrodošla je u realiziranju svih ekonomskih projekata. Ali kad uđemo u područje politike, prva je stvar koju vidite da su zarobljenici prije postavljenih stereotipa. Čitav niz godina ovdje imamo petorazredne činovnike koji su sebi uzeli za pravo da kreiraju procese, iako je to isključiva zadaća domaćih politika i vlasti. Čak mislim da su otežali neke procese svojim miješanjem ili svrstavanjem na jednu stranu. OHR (Ured visokog predstavnika za BiH, nap. a.) jedno se vrijeme ponašao i kao glasnogovornik nekih stranaka.
Kojih, iz Sarajeva?!
Da. Imali smo situacije da su se izjave iz nekih bošnjačkih stranaka nalazile u izvještajima OHR-a koji su završavali u Vijeću sigurnosti, što je nedopustivo. Smatram da bismo čak dalje odmakli u pravcu europskih integracija da smo imali samo partnerstvo, a ne izravnu uključenost pojedinih stranih aktera.
Smeta li vam što je na čelu vaše stranke takva dominantna politička osoba kakva je Milorad Dodik, osjećate li da ste u sjeni?
Apsolutno mi ne smeta. I posve je logično zašto se tako Dodika percipira. On jest istinski lider, a s druge strane vrlo jasno iznosi stajališta i ne bježi od dijagnoza stanja u BiH. No, moram vam reći da je Milorad Dodik vrlo tolerantan čovjek, a SNSD demokratična stranka. Do te mjere da meni to nekada smeta jer sam ja više na liniji političkih direktiva nego na liniji te demokratičnosti iznutra. Osobno, odlično surađujem s njim dugi niz godina. Ne moramo se dogovarati o svim temama jer mislimo, govorimo ili poduzimamo iste poteze na temelju jasne politike.
Protukandidat na izborima za srpskog člana Predsjedništva BiH je Mladen Ivanić, predstavnik oporbe, a nagađa se da će za njega glasovati i dobar dio Bošnjaka. Kakvu utakmicu očekujete?
To nije nikakva tajna. Već se govori da bi bošnjački glasovi trebali pomoći Mladenu Ivaniću da dođe na tu poziciju. Glavni je Ivanićev adut, barem on to tako govori, što ima ogromno iskustvo. No, mi imamo vrlo negativno iskustvo s njegovim radom, a trideset godina je kandidat za neke funkcije. Ja pak u kampanju ulazim ležerna. Ne zato što sam naivna da se do pobjede dolazi lako, nego zbog rezultata dosadašnjeg rada. Uz to, ja sam kandidatkinja jasne koalicije s tri stranke i još nekih drugih. Kada je u pitanju oporba, od kandidature do potpore nije jasno tko stoji iza Ivanića. Za mene je ovo utrka za Republiku Srpsku, za Ivanića još jedna stavka u životopisu.
Gubimo puno vremena baveći se velikim reformama, bez odgovora što učiniti da se svaki narod osjeća komotno
Dvije žene – ozbiljne kandidatkinje mogle bi u regiji postati predsjednice – gospođa Kolinda Grabar-Kitarović i vi. Kako gledate na tu mogućnost?
To je jako zanimljivo i mislim da bi bilo dobro. Očito je da se u regiji mijenja politički ambijent. Činjenica da sam uime SNSD-a imenovana kao kandidatkinja pokazuje političku zrelost, demokratičnost i toleranciju kako stranke tako i društva.
Kakva su vam iskustva u radu, tko su bolji suradnici – muškarci ili žene?
Bilo bi dobro da imamo više žena na vodećim pozicijama. Moguće da teže dođemo do dogovora, ali iskustva mi govore da žene teže odustaju od onoga što je dogovoreno. No, ne želim pri tome generalizirati i moram reći da imamo odlične suradnike i muškarce i žene.
Kako komentirate podatke koje je objavio Nacionalni demokratski institut, da ste vodeća stranka u RS-u i da ćete pobijediti na izborima za člana Predsjedništva BiH?
Dobro je da se rade istraživanja. Ona daju određene smjernice. No, ne vežem se pretjerano uz istraživanja, za mene je najbolje istraživanje razgovor licem u lice s predstavnicima različitih socijalnih slojeva.
Koga biste željeli vidjeti kao hrvatskog i bošnjačkog kolegu budete li izabrani za člana Predsjedništva?
Onoga koga izabere njegov narod. I to je najvažnije. Bilo bi pogrešno da sada licitiram s imenima, iako postoji nekoliko osoba sa snažnim integritetom. Jednoga od njih posebno cijenim.
Zna li se već tko će činiti koalicije na državnoj razini, ima li dogovora stranaka?
Na razini RS-a to će biti SNSD, DNS i SP. Kada je u pitanju razina BiH, uvijek sam skeptična jer se ta okosnica vlasti popunjava na pogrešan način. U FBiH očekujem da će stvari biti drukčije nego što su sada.
Može li koalicija Domovina, koju podupiru neke bošnjačke i hrvatske stranke, ovaj put presuditi o pobjedniku izbora u Republici Srpskoj?
Ne znam hoće li biti u poziciji presuditi, ali postoje političke stranke koje računaju na njezinu potporu. U BiH se, međutim, već zna tko može s kim surađivati. Unutar BiH situacija je dodatno komplicirana jer postoji značajna frustracija Hrvata svojom političkom pozicijom. Za to nije postojalo nikada dovoljno razumijevanja u okviru BiH, ni od strane susjednih zemalja koje su tijesno vezane uz naše područje.
Republiku Srpsku se u dijelu javnosti predstavlja novim Krimom. Koliko ste pod utjecajem Moskve?
Nije to tako jednostavno. Postoji čvrsta veza između RS-a i ruske strane, koja je prije svega ekonomska, ali i politička u smislu razumijevanja pozicije. Rusija jasno ističe potporu Daytonskom sporazumu, nije nas ucjenjivala za bilo koju investiciju koju smo imali u RS-u.
Zanimljivo je i mislim da bi bilo dobro da regija dobije dvije predsjednice – Kolindu Grabar-Kitarović i mene
A Zapad jest?!
Određena uvjetovanja postoje. Ali, sada nemamo većih investicija sa Zapada iako su naša vrata podjednako otvorena za sve. Nikada ne biramo investitore. Imamo odlične odnose i s Izraelom i s nekim drugim zemljama koje javno ne ističemo.
Može li se dogoditi da BiH uvede sankcije Rusiji?
To bi podrazumijevalo da smo svi suglasni oko toga, a srpska strana sigurno nije. To se ne može dogoditi. Žao mi je što je došlo do blokade projekta Južnog toka. To pokazuje štetan politički utjecaj na ekonomske tokove.
SNSD je praktično nastao uz potporu američke administracije, a danas ta administracija, makar lokalna, nije toliko blagonaklona prema vama. Dapače, rekao bih da preferira oporbu. Zašto je to tako?
Kada se stvari tako postave, ispada da postoje samo crna i bijela boja, a između ništa. Mi nismo nastali uz potporu američke administracije, nego kao klub nezavisnih zastupnika koji su se potpuno distancirali u teškom vremenu rata i neposredno poslije od SDS-a. To nema nikakve veze s vanjskim utjecajem.
Ali ipak su vas blagonaklono gledali!?
Da. Jer smo se pojavili kao nova snaga. A naši šumovi u komunikaciji nastaju na relaciji dijela administracije SAD-a u Sarajevu, ne u Washingtonu. To je rezultat prije svega vrlo jasnih stajališta predsjednika Dodika, ali i ostalih članova SNSD-a koji ističu vrlo jasnu dijagnozu bolesti države i društva kao i što će nastupiti ne budemo li liječili te jasne simptome.
Što je dijagnoza zemlje, kako riješiti unutarnje probleme, preustrojiti zemlju?
Za preustroj zemlje morali bismo postići čvrst politički dogovor o promjenama i u kojem pravcu ih provesti. Smatram da je bolje staviti u funkciju ono što imate nego tražiti velike promjene. Mi u SNSD-u Republiku Srpsku doživljavamo i predstavljamo kao trajnu kategoriju jer je to formula u kojoj se čuvaju interesi srpskog naroda, ali u kojoj se ne smije ugroziti ničije pravo jer se time pokazuje zrelost zajednice. Pri tome ne zanemarujem probleme s kojima se suočavaju druga dva naroda ili nešto što je postalo zajednički problem. Očito je, međutim, da su prava Hrvata u Federaciji narušena, da se taj narod osjeća tjeskobno.
Kako riješiti probleme Hrvata?
Prije svega potrebno je puno više i otvorenije razgovarati. Nema formule za uspjeh. Nekada se kao rješenje spominje treći entitet, što bi bila fer formula da su stvari tako od početka uređene. Govorim o vremenu kada smo kreirali daytonsku BiH. Kako izaći iz te situacije, mislim da nitko nema odgovor. U međuvremenu gubimo jako puno vremena baveći se nekim velikim reformama, bez odgovora kako učiniti da svaka razina funkcionira i da se svaki narod osjeća komotno.
Kako to napraviti kada su bošnjačke stranke u Federaciji BiH nametnule hrvatske predstavnike u vlasti...
Zato ovo i govorim. Razumijem tu poziciju i to su nedopustive stvari. Takve bi se stvari morale spriječiti. I uvjerena sam da će Hrvati nakon sljedećih izbora imati svoje autentične predstavnike u vlasti.
Je li treći entitet uopće realna opcija?
To se trebalo napraviti u Daytonu 1995. godine i sve bi danas izgledalo drukčije. Mislim da bi to stvorilo potrebnu komotnu situaciju. Mi u SNSD-u smatramo da bi to bilo važno za Hrvate, ali pri tome želim istaknuti da se to ne može napraviti na štetu Republike Srpske. Time je jasno da bi se to moralo rješavati na razini Federacije, što je teško očekivati. S druge strane, danas ne vidim to pitanje kao prvo ili pretjerano istaknuto na listi prioriteta bilo koje političke stranke. To razumijem, jer kada se o tome razgovaralo uslijedile su teške sankcije međunarodne zajednice prema Hrvatima.
Kako gledate na ponašanje Zagreba prema BiH i rješenju hrvatskog pitanja u zemlji?
Nisam primijetila od bilo koje susjedne države previše razumijevanja za ono što je BiH u svojoj suštini. U Hrvatskoj se malo razumije složenost hrvatskog pitanja u BiH i žao mi je što je to tako. No, sretna je okolnost što su se neke regionalne stvari promijenile u kontekstu BiH i svih naroda, te više vjerujem da će biti stabilnija regija nego sama država BiH.
Očekujete li, kao što se u medijima najavljuje, da kancelarka Merkel na sastanku potkraj kolovoza potakne značajnije reforme u BiH, ili da SAD imenuje posebnog izaslanika za Balkan, kako glasi zahtjev u rezolucijama koje su dostavljene Kongresu i Senatu?
Previše nam je ovdje u BiH ionako posebnih, visokih predstavnika...
Američki bi izaslanik, po prijedlogu rezolucije, napravio temeljitu analizu i predložio rješenja za izlazak iz stanja stalne političke krize!
Ne mislim da će se išta od toga dogoditi, a ako se i dogodi to je gubljenje vremena. Sigurna sam da mi nismo ni na kakvom velikom političkom radaru SAD-a. Imaju oni puno većih i važnijih stvari.
Ima li onda inicijativa kancelarke Markel potencijale da se stvari u BiH pospreme i zemlja snažnije povuče k EU?
Mi jesmo europski prostor, ali ni tu ne vidim mjesta za nekakva preslagivanja. Iskreno, mislim da je priča o izlasku iz daytonske i ulasku u bruxellesku fazu neozbiljna. Jednostavno, trebamo se okrenuti određenim projektima koji će pokazati građanima zašto je dobro da su oni dio Europe.
Klizi li BiH prema raspadu, centralizaciji...?
BiH će još nekoliko godina biti u agoniji. Ekonomskoj i političkoj zbog svoje nedovršenosti. Kada to kažem ne mislim na novi format i uspostavljanje novog administrativnog ustroja, nego na različite nacionalne agende i ciljeve. Najveći problem u BiH je nepostojanje iskrenosti. Ne vidim spremnost za centralizaciju jer za to nemate suglasnost dva naroda.
BiH se 100% raspada kad tad sto prije to bolje