Klimatske promjene potaknute prvenstveno izgaranjem fosilnih goriva dovele su do ekstremnih vrućina na sjevernoj hemisferi.
Ponedjeljak, 22. srpnja ponovno bio je najtopliji dan u povijesti mjerenja temperature, pokazali su preliminarni podaci agencije Europske unije za praćenje temperature.
Prema Službi za klimatske promjene Copernicus, koja vremenske prilike prati od 1940., globalna prosječna temperatura zraka u ponedjeljak je porasla na 17,15 Celzijevih stupnjeva.
"Zapanjujuća razlika"
VEZANI ČLANCI:
To je gotovo cijeli stupanj Celzija toplije od prosječne temperature planeta od 16,25°C svakog 22. srpnja od 1990. do 2020. godine, ali i za 0,06 stupnjeva više od prethodnog rekorda zabilježenog samo dan prije, u nedjelju, 21. srpnja. Rekord je posljednji put srušen početkom srpnja 2023. Zemlja je imala čak četiri dana zaredom koji su obarali rekorde.
"U ponedjeljak, 22. srpnja postavljen je novi globalni rekord za najtopliju apsolutnu globalnu prosječnu temperaturu ikada. Pod tim mislim na desetke tisuća godina unatrag", rekao je klimatolog Karsten Haustein sa Sveučilišta u Leipzigu.
U gradovima u Japanu, Indoneziji i Kini posljednjih dana zabilježene su rekordne vrućine. Zaljevske zemlje također prže toplinskim indeksima, uzimajući u obzir vlagu, koji prelaze 60 Celzijevih stupnjeva. U međuvremenu su se temperature u dijelovima Europe popele iznad 45 Celzijevih stupnjeva.
Zanimljivo je da klimatske promjene ove godine kasne za rekordom, tvrde znanstvenici. Za razliku od prošle godine, u kojoj su klimatske promjene u kombinaciji s El Niñom postavile novi dnevni rekord, ovoga srpnja to nije slučaj. Haustein je rekao da je "nevjerojatno" da je rekord oboren sada kada je svijet duboko u neutralnoj zoni i više ne trpi posljedice El Niña.
"Zapanjujuće je koliko se temperatura tijekom posljednjih 13 mjeseci razlikovala od prethodnih temperaturnih rekorda. Sada smo na stvarno neistraženom području i kako se klima nastavlja zagrijavati, sigurni smo da ćemo u budućnosti vidjeti rušenje novih rekorda", rekao je Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene Copernicus.
Prije srpnja 2023. najviša dnevna globalna prosječna temperatura bila je 16,8 stupnjeva Celzija, zabilježena 13. kolovoza 2016. Od srpnja 2023., 57 dana premašilo je ovaj rekord. Od lipnja 2023. planet svaki mjesec, njih 13 zaredom, bilježi rekordno visoke temperature u usporedbi s istim razdobljima iz godina prije, priopćio je Copernicus. Dio znanstvenika vjeruje da će 2024. stoga prestići 2023. kao najtoplija godina otkad se bilježe podaci.
Klimatske promjene i kraj meteorološkog fenomena El Niña u travnju ove su godine dodatno povisili temperature. Zemlja je sada toplija nego ikada prije u evidentiranoj povijesti. Novi toplinski rekordi ne bilježe se samo na kopnu već i u oceanima.
To nas tjera da se zapitamo: koliko bi Zemlja mogla biti vruća? Postoji li teoretski najviša globalna prosječna temperatura? Časopis Science News pokrenuo je projekt za redovito bilježenje klimatskih ekstrema na Zemlji i odgovaranje na pitanja o tome. Teoretski, moglo bi biti puno toplije. Neposredno nakon što je Zemlja nastala prije gotovo 4,6 milijardi godina, planet je još uvijek bio rastaljena stijena, s temperaturom na površini od približno 1900 °C.
Isto kao prije 125.000 godina
Temperatura Zemlje tijekom neoproterozojske ere, između prije oko 800 milijuna i 600 milijuna godina, kretala se između hladnog i ključanja, s prosječnom planetarnom temperaturom koja je možda dosezala čak 32 °C. Bilo je još sličnih jednako vrućih ili gotovo vrućih epizoda u Zemljinoj povijesti, i to prije 250 milijuna godina, kada je Zemlja imala jedan superkontinent Pangeu, zatim prije 92 milijuna godina, u razdoblju srednje krede, te prije otprilike 55 milijuna godina, tijekom paleocensko-eocenskog termalnog maksimuma. Sva su ta razdoblja bila uglavnom bez leda, s visokom razinom mora i šumovitim polarnim područjima. Takav okoliš definitivno ne bi bio baš idealan za ljude.
Od predindustrijskih vremena, prije otprilike 1850. godine, prosječna površinska temperatura Zemlje porasla je za oko 1,1 Celzijev stupanj.
Planet je, u prosjeku, sada jednako topao kao što je bio prije 125.000 godina, na vrhuncu posljednjeg međuledenog razdoblja, tvrde istraživači na temelju podataka prikupljenih iz jezgri leda i sedimenta. Tada je i razina mora bila puno viša, barem sedam metara viša nego danas.
Što se tiče budućnosti, puno toga ovisit će o tekućim emisijama stakleničkih plinova. Prema scenarijima visokih emisija, neke klimatske simulacije pomaknute sve do 2500. godine sugeriraju da bi prosječna temperatura mogla biti 5 stupnjeva viša nego sada, ali na nekim mjestima, uključujući Arktik, temperatura bi mogla biti čak 8 Celzijevih stupnjeva viša.
I vi se još nećete cijepiti!?