U znak protesta protiv Pravilnika o napredovanju u zvanjima, čiji kriteriji nisu ni preteški ni oštri, nego kako se već danima upozorava neprimjereni području društvenih i humanističkih znanosti, šest mladih znanstvenika danas je zapalilo svoje znanstvene radove, knjige i doktorate. Točno u deset sati pred zgradom Ministarstva obrazovanja u pepeo su pretvorili 5,6 ili 7 godina svog intenzivnog rada.
– Ono što nas posebno boli jest što je, među ostalim, Pravilnik direktno usmjeren protiv publiciranja na hrvatskom jeziku i kod hrvatskih izdavača. Maliciozno je reći da je u Hrvatskoj lako objaviti, objavljujemo mi vani, nismo protiv oštrijih kriterija, ali jesmo protiv neprimjerenih – objasnio nam je razlog prosvjeda Hrvoje Jurić, znanstvenik koji je doktorirao prije šest godina.
Prosvjed je nastavak
– Ako nam ne trebaju hrvatski časopisi, onda možemo reći da nam ne trebaju ni sveučilišta, fakulteti, instituti jer je toliko dobrih u drugim krajevima svijeta. Toliko je dobrih sveučilišta na Šangajskoj listi pa što će nam onda ova naša. Možemo ih ukinuti – ironično komentira docent Jurić.
– Mi želimo da se taj pravilnik opozove, postoje mehanizmi da se to napravi jer ga je Nacionalno vijeće napravilo protuproceduralno. Nacionalnom vijeću nadređen je Sabor i postoje mehanizmi kako ga mogu opozvati.
U njegovoj izradi trebali su sudjelovati znanstvenici i akademska zajednica – naglašava Jurić.
Današnji prosvjed šesteročlane skupine mlađih znanstvenika samo je nastavak upozorenja koje su prošlog tjedna izrekli njihovi stariji kolege, među njima i dekan zagrebačkog Filozofskog fakulteta Damir Boras i bivša ministrica znanosti Milena Žic Fuchs, predsjedateljica Stalnog odbora za humanističke znanosti Europske komisije. Nacionalno vijeće za znanost Pravilnik je donijelo pred sam kraj svog mandata, koji im istječe sredinom mjeseca. No, članovima Vijeća i predsjednici Maji Vehovec to nije bilo sporno.
Može izdržati tri godine
U izjavi za HRT danas je kazala da novo Nacionalno vijeće može povući u cijelosti novi problematični Pravilnik ili ga izmijeniti.
– Trebaju ga u miru proučiti i onda izmijeniti jer ništa nije idealno da bi trajalo 10 godina. Ovo za društvene znanosti može izdržati 3 ili 4 godine, a nakon toga to treba prilagoditi – kazala je Vehovec i dodala da su mnogi podlegli panici i "vatrenoj stihiji" a da nisu ni proučili o čemu je riječ. Kaže da je ostala većina starih kriterija te da su mladi znanstvenici tražili od nje i Vijeća da pooštre kriterije. No, prema riječima znanstvenika humanističkog i društvenog područja, problem je u tome što kriteriji nisu pooštreni, nego su doneseni neprimjereni.
>> Sindikati: Pravilnik za izbor u znanstvena znanja je skandalozan
Hoće li i ministar postupiti isto kao i ovi mladi znanstvenici.