Svake godine u Botaničkom vrtu izrađuju tisuće novih pločica za označavanje biljaka. I to ne samo zbog dotrajalosti starih pločica ili zbog uzgoja novih biljaka već i zbog toga što redovito nestaju. Katkad se dogodi da se pločica zagubi ili ošteti kod podrezivanja grma ili okopavanja gredice, no najveći dio, kažu, nestaje krađom. A iako ima i posjetitelja koji, kršeći pravila, pločice uzimaju kao suvenire, prema onima koje nađu razbacane po vrtu znaju da su glavni krivci za takve sabotaže vrane.
Gavrani, svrake, čavke, šojke i drugi predstavnici porodice posjeduju vještinu korištenja alata, koji će čak i pažljivo čuvati za buduću upotrebu, a uz pomoć njih lakše im je oblikovati gnijezdo. Složene zadatke poput krađe pak sposobne su izvršavati i koristeći druge vrane kao izvidnike i lažne mamce.
– Izuzetno su inteligentne, kao i cijela porodica gavranki, čak i najpametnije u cijelom ptičjem svijetu. Usto su vrlo organizirane, imaju izrazito razvijenu socijalnu strukturu, pa su se snašle u gradskim sredinama, u kojima nemaju neprijatelja i mogu vrlo lako doći do hrane – kaže dr. sc. Vanja Stamenković, ravnatelj Botaničkog vrta Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Pomno istražuju i motre aktivnosti koje se ondje odvijaju pa su odgonetnule i kako najlakše doći do alata koji im služi za osnovnu konstrukciju gnijezda, koje obično grade upravo početkom proljeća.
VEZANI ČLANCI:
– Vrane zapravo "posuđuju" naše metalne pločice i štapiće jer ih uglavnom ne iznose izvan područja vrta, već im samo promijene položaj. Mnoge metalne štapiće s pločicama iščupaju iz zemlje i zatim isprobavaju po težini što mogu odnijeti kljunom. Ako su pločice preteške da s njima polete, traže sljedeći komad. Neke ostave malo dalje od mjesta krađe, neke im padnu u letu na drugom kraju vrta, a neke pod stabla na kojima savijaju gnijezdo – objašnjava Stamenković.
Zbog toga, dodaje, iznova moraju smišljati načine kako bolje učvrstiti pločice jer članovi ozloglašene bande krilatih stvorenja uvijek dođu do novog rješenja. A osim što tako prouzroče nered i štetu, katkada su krivi i za druge smetnje u Botaničkom vrtu. Vrane su glasne, svađaju se, roje i kreću u skupinama, napominje ravnatelj, a u ovom toplijem razdoblju znaju biti i agresivne jer čuvaju svoje ptiće. Stoga treba biti oprezan i maknuti se od njih. Da bi se umanjila šteta, bilo je nužno poduzeti i neke mjere, koje su samo početak rješavanja nesuglasica s pernatim bićima.
– Zbog vrana smo, primjerice, uklonili koševe za otpad koji su nekada stajali pokraj svake klupe u vrtu jer su kopale i razbacivale smeće iz kanti, budući da su one njima poput smočnice. Usto čupaju i trgaju mlade biljke te kradu jaja drugim pticama, pa čak ubijaju njihove mladunce. Na pojedinim mjestima ostavljamo im i hranu namijenjenu ježevima, upravo kako bismo ih spriječili da jedu druge ptiće. Međutim, to je tako u prirodnom ciklusu – govori dr. sc. Vanja Stamenković.
FOTO Ovo je najljepši pas na svijetu: Upoznajte Zaidu Bint Muti Von Haussman
Unatoč izazovima, u Botaničkom su vrtu s vranama ipak uspjeli uspostaviti neku vrstu suživota. Iako to može biti zahtjevno, ističu, treba postojati međusobno razumijevanje i tolerancija između ljudi i ptica koje su i zaštićene, a važno je i educirati o posljedicama bacanja hrane te ponašanju vrana. Uz suradnju uprave i posjetitelja moguće je postići smanjenje smetnji koje uzrokuju pa sve koji obilaze zelenu oazu u centru metropole upozoravaju da razvrstavaju otpad i reduciraju bacanje hrane.
