Spremnici za biootpad mnogim Zagrepčanima nisu dragi, no ima i "stanovnika" metropole kojima su smeđe kante i kompostane idealno mjesto za život. Zamijećeni su kako mile u biootpadu kuće na Ksaveru pa je u "hitnu intervenciju" pozvana ekipa iz Insektarija, prve hrvatske tvornice buba. Na "mjestu zločina" dočekao nas je šef tima Aleksandar Gavrilović, koji već pet godina propituje mogućnosti uvođenja proizvoda od kukaca u ljudsku prehranu, a larve crnih vojničkih muha, zbog kojih smo ovdje, imaju supermoći koje su ih pretvorile u gmižuće zlato.
I za ispitivanja u medicini
Navlačimo masku, rukavice i plava zaštitna odijela poput onih koje nose epidemiolozi pa s Gavrilovićem krećemo u potragu za larvama. Gurnuvši ruke do lakta u ostatke voća i povrća pikantna mirisa isprva ne zamjećujemo ništa, no njegovo stručno oko ih odmah prepoznaje. Larvama veličine pretile gusjenice uopće nije bilo drago što ih uznemiravamo, no pincetom i rukama grabimo desetak stvorenja i pohranjujemo ih u kutije koje se potom nose u laboratorij. Budućnost prehrane, kaže Gavrilović, leži u ovim blatnim crvuljcima. Crna vojnička muha (Hermetia illucens) nije nimalo nalik na kućnu. Puno je veća, ne grize, ne prenosi bolesti, a kada miruje, podsjeća na vojnika u stavu mirno, po čemu je i dobila ime. Znanstvenicima su zanimljive isključivo ličinke insekta koji se u EU vodi kao strana vrsta, no neka istraživanja pokazuju da je paleoarktičkog podrijetla.
- Uzorke larvi iz komposta analizirat ćemo da vidimo odnos nutritivnih svojstava ličinka muhe i onoga što je jela. Dobit ćemo fine podatke zahvaljujući kojima ćemo moći krenuti u daljnja istraživanja tehnologije uzgoja i nutritivnog sastava - objašnjava nam šef Insektarija. Vojnička muha, nastavlja, predvodnica je trenda jestivih insekata koji polako zahvaća i Europu.
- Kada je posrijedi njihov uzgoj, nema besplatnog ručka jer većina zahtijeva posebnu prehranu. Ova ličinka proždire sve što joj ponudiš - objašnjava dobrobiti od korisne debeljuce. Larve jedu sve osim kostiju, kose i kore ananasa. A svaki dan pojedu dvostruku težinu pa u dva tjedna od izlijeganja do zrelosti narastu tri centimetra. To je kao da novorođenče naraste u grbavog kita od 40 tona. Prvi su je počeli uzgajati Amerikanci kao hranu za gmazove, a daljnja istraživanja otkrila su da hektar larvi crne vojničke muhe u godini može proizvesti više proteina nego goveda na 3000 jutara ili 130 hektara soje, što ih čini poželjnim udavačama u budućnosti proteinske prehrane. Ona temeljena na bjelančevinama životinjskog podrijetla, upozorava UN, dugoročno je neodrživa.
- Muha ugljik pretvara u protein pa se smanjuje količina štetnih plinova. Zahvaljujući njoj, iz komposta se dobije protein i još bolje gnojivo za vrt - objašnjava Gavrilović još jedan benefit od larvi. Koriste se i u medicinskim istraživanjima jer sadrže antimikrobne peptide, njihov je uzgoj u Kini ozbiljna industrija, a tvornice buba polako se otvaraju i po Europi.
- Cilj je uzgoja insekata da se cijena brašna dobivenog od njihovih proteina izjednači s ribljim jer je ribarstvo u Europi zbog pretjeranog izlova u krizi. Problem je u tome što se "muhino brašno" zasad ne smije koristiti u prehrani ljudi, već samo kućnih ljubimaca te u akvakulturi, a već godinama čekamo dozvolu za uporabu u svinjogojstvu i peradarstvu. Kada bude dopušteno u prehrani koka i svinja, bit će i nama - govori Gavrilović, koji je u biznisu s insektima završio potpuno slučajno. Ima diplomu Građevinskog fakulteta, a kukce je otkrio, kaže, kada je zamijenio trudnu kolegicu na Veterinarskom fakultetu, na kojem je na kraju ostao 20 godina.
Cvrčci u čokoladi
- Shvatio sam da u Hrvatskoj ne postoji proizvođač kvalitetne hrane za egzotične kućne ljubimce. Bacio sam se na istraživanje i otkrio trend dobivanja proteina od kukaca za brašno pa mi je postalo još zanimljivije - opisuje. U njegovu su timu danas brojni znanstvenici iako im je koronakriza, ističe, usporila istraživanja, a prehranom na bazi kukaca bavi se i ekipa iz Rijeke koja se specijalizirala za uzgoj skakavaca.
- Prije nekoliko godina na Noći biologije donirali smo biolozima za feštu kukce pa je jedan restoran napravio delicije od kukaca. Ispekli su kruh, muffine, cvrčke u čokoladi i to je planulo - prisjeća se Gavrilović. No, dodaje, poslije je naišao na otpor jer ljudi na ovim prostorima, tumači, imaju urođenu odbojnost prema takvoj prehrani. A dok čeka odobrenje za pokretanje proizvodnje hrane, on se bavi prodajom živih cvrčaka, odnosno šturaka te njihova izmeta koji se pokazao kao izvrsno vrtno gnojivo.
Uzgajam brašnare , fobase i žohare, za prehranu gmazova i vodozemaca, al stvarno nebi probao ništa od navedenog u nikakvom obliku. Tak da to nebu pilo vodu još generacijama!