Ima svoj krater na Mjesecu i asteroid u području između Marsa i Jupitera. Slavni je geofizičar Andrija Mohorovičić obogatio svjetsku znanost nizom otkrića, a granica između Zemljine kore i plašta naziva se po njemu Mohorovičićev diskontinuitet, skraćeno Moho. A, što je možda najvažnije, za razliku od većine naših globalno poznatih znanstvenika, sva je svoja postignuća Andrija Mohorovičić ostvario ovdje, u Zagrebu, u zgradi Geofizičkog instituta na Gornjem gradu, gdje je smješten u potresu teško oštećen Državni hidrometeorološki zavod. Prekosutra, 23. siječnja, obilježava se 165. obljetnica njegova rođenja i u povodu toga Odbor za podizanje spomenika geofizičaru Andriju Mohorovičiću koji djeluje pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti ima dobre vijesti.
Sve postigao u Zagrebu
U parku preko puta zgrade DHMZ-a sredinom godine bit će postavljen njegov brončani kip. Zahvaljujući financijskoj pomoći Ministarstva znanosti i obrazovanja te zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, odbor je potaknuo raspisivanje natječaja za izradu idejnog kiparskog rješenja. Provelo ga je 2019. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, a stiglo je 18 rješenja. Prvu nagradu osvojio je splitski akademski kipar Nikola Džaja i njegovo će rješenje biti postavljeno u Parku Grič, što je u prosincu 2020. jednoglasno potvrdila Gradska skupština.
– Proces je bio kompleksan, no drago nam je što smo uspjeli. Upravo se izrađuje model u punoj veličini, najprije u glini pa u gipsu, a na koncu u Ljevaonici Ujević u bronci. Ima još posla, potrebno je izraditi temelje i gromobransku zaštitu – kaže akademik Mirko Orlić, predsjednik odbora. I njega, kao i mnoge, čudi što svjetski poznati znanstvenik spomenik u Zagrebu dobiva tek sad, oko 110 godina nakon svojih otkrića.
– Nitko sa sigurnošću ne zna zašto je tako, pogotovo jer Mohorovičić ni po čemu nije bio politički kontroverzan. A za razliku od Ruđera Boškovića, Vladimira Preloga, Nikole Tesle ili Lavoslava Ružičke, koji su djelovali u inozemstvu, Mohorovičić je sve svoje rezultate postigao u Zagrebu – govori Orlić. Do otkrića u seizmologiji, nastavlja, Mohorovičić je došao proučavajući zagrebački potres iz 1909. koji je bilo nalik petrinjskom.
Protupotresna gradnja
– Bio je i pionir u istraživanju metoda protupotresne gradnje. Prvu veliku studiju o tome objavio je 1911. i njegova su saznanja koristili tadašnji graditelji pa štete u zagrebačkom potresu 2020. nisu bile veće nego što su bile. Drago mi je da će Zagreb dobiti Mohorovičićev spomenik, i to na mjestu gdje ga mogu vidjeti i turisti – smatra akademik koji se nada da će brončani kip znanstvenika postati jedan od simbola Gornjeg grada.Andrija Mohorovičić, podsjetimo, bio je i jedan od junaka velike lanjske Večernjakove izložbe "Hrvatska svijetu" koju je posjetilo više od 15.000 ljudi.
