Patka s četiri noge, golemi aligator s otvorenim čeljustima, nekoliko stotina kilograma teško mošusno govedo, medvjed viši od dva metra, puška koja je pripadala Winstonu Churchillu....
Tko vuče saonice za Božić?
To su samo neki od dvije tisuće eksponata u vili Wolmuth, točnije u Lovačkom muzeju Hrvatskog lovačkog saveza koji se u zdanju sagrađenom 1920-ih proteže na dva kata, odnosno 800 kvadrata. Podijeljen je na 11 zbirki, među kojima je i zbirka jaja, najveća u Europi. Mnogi se iznenade kad čuju kakve sve priče skrivaju eksponati u muzeju, a prepričava ih svima koji dođu njegova voditeljica Alenka Bošnjak.
– Kad uđete u naš muzej, to vam je kao da se "prošećete" Lijepom Našom, od početka do kraja, i njezinim močvarama, i rijekama, i poljima, i jezerima, i planinskim vrhovima, otocima... Jer ovdje se mogu vidjeti gotovo sve životinje koje žive u našem podneblju. Eksponate čuvamo od 1925., kad je osnovan muzej, odnosno i tri godine prije, jer je to najprije bila izložba – govori A. Bošnjak.
>> VIDEO Dođite u Lovački muzej: 'Vuka, lava, grizlija, aligatora... kod nas možete i dotaknuti'
U Nazorovoj su od 1965., a prije je muzej bio u Ulici Franje Račkog gdje je djelovao deset godina. Budući da je u to vrijeme bio jedan od najposjećenijih zagrebačkih muzeja te je već imao prevelik broj izložaka, kad je došlo vrijeme za širenje, u travnju 1964. na toj je lokaciji zatvoren. Trenutačni postav podijelili su i ambijentalno kako bi dočarali staništa životinja, a posebnost je muzeja, dodaje voditeljica, što se svi eksponati mogu dotaknuti. Tako se može osjetiti koliko je oštro vučje ili medvjeđe krzno, opipati čak i grivu lava ili perje sove, dotaknuti zub krokodila, osjetiti težinu jelenjeg roga...
– Surađujemo sa školama, i osnovnim i srednjim, pa učenici ovdje mogu vidjeti ono o čemu uče u knjigama. Redovito ga obilaze studenti visokih obrazovnih ustanova, primjerice Agronomskog, Šumarskog i Veterinarskog fakulteta, odnosno svi čiji program obuhvaća divlje životinje, lovstvo, poljoprivredu... Zna biti i prilično emotivno kad organizacije koje rade sa slijepima dovedu svoje članove. Jednom smo stali kod roda, a kad su dodirnuli pticu, njihov je zaključak bio: "Pa tako izgleda Klepetan!" Oni o njemu slušaju, ali ne mogu ga vizualizirati jer nemaju priliku biti blizu divljih vrsta – govori A. Bošnjak, koja tijekom šetnje uvijek "ubaci" neku zanimljivost o životinjama, poput činjenice da saonice Djeda Božićnjaka zapravo ne vuku sobovi, nego sobice, odnosno ženke soba. – Dakle, nije riječ o Rudolfu, nego Rudolfini i njezinim prijateljicama – objašnjava. Ta je činjenica, dodaje, i znanstveno potvrđena jer muški sobovi gube rogove u prosincu, a božićni sobovi uvijek su prikazani s rogovima.
– Odnosno, jedini sjeverni jeleni koji u ovo doba godine imaju rogove su ženke – govori voditeljica muzeja, dodajući da su ženke tada jače i mogu izdržati toliki put u jednoj noći, a mužjaci izgube 30 kilograma u sezoni parenja i nisu toliko izdržljivi. Churchillovu pušku su pak dobili tako što ju je bivši premijer Ujedinjenog Kraljevstva poklonio Titu pa je na kraju došla u muzej na čuvanje. Ondje je i medvjed koji stoji uspravno, na stražnjim nogama, a pretpostavlja se da je i trofej bivšeg čelnika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Stigao je početkom devedesetih pa gospođa Bošnjak zna reći da je "stradao zajedno s bivšim režimom". Zbirka jaja broji pak tisuću komada, prikupljena su iz 350 gnijezda, a u zbirci ptica posjetitelji mogu čuti koja je najinteligentnija te ima i primjera izumrlih vrsta.
– Velike droplje, primjerice, više nema u Hrvatskoj, a njezin dermopreparat stoji u našem muzeju. Tu su i fazanka i bijela velika strnadica, koju pokazujemo kao primjer albinizma kod ptica. Tetrijebovi, koji su zaštićena vrsta, najveći su ptičji ljubavnici, a vrane su pravi "Einsteini" – govori A. Bošnjak.
Parfemi mošusnog goveda
U muzeju stoje i preparati iz Afrike, Azije i Amerike koji su donacija nedavno preminulog Marijana Kraljevića Kinga, poznatog privatnog detektiva i dugogodišnjeg policajca, te Ignaca Jurkovića – Naceka i Damira Vrhovnika, dugogodišnjeg direktora brodogradilišta Viktor Lenac.
– Imamo vuka iz Sibira, grizlija iz Amerike, lavove iz Afrike, dikobraze, antilope, pa i mošusno govedo, od kojeg su se nekad radili parfemi koje sad radimo kemijskim putem. Kažu da parfem iz njegovih žlijezda traje po 14 dana i da ga nikako ne možete isprati – ističe voditeljica muzeja. U zbirci vatrenog oružja stoje pak i primjerci iz 17./18. stoljeća, a oni ručne izrade novijeg datuma izradili su, među ostalim, i lovokradice pa tako ima i onih koji su eksplodirali prilikom uporabe. – Oni su tu da pokažemo koliko opasno može biti rukovanje oružjem i koliko se mora biti oprezan – objašnjava.
Najstariji je eksponat losov rog koji ima, procjenjuje se, oko 450.000 godina, a pronađen je u blizini Pitomače. Ondje je i jedan zalutali los kojeg je vojska za Domovinskog rata odstrijelila kod Vinkovaca. Odakle je došao, nije poznato. Na jednom zidu pak stoje naslovnice Lovačkog vjesnika, glasnika Hrvatskog lovačkog saveza, odnosno, kako su ga nekad zvali, "društva za gajenje lova". Časopis ove godine slavi 130 godina, čime spada u najstarije u Europi koji izlaze u kontinuitetu, a mogu se ondje prolistati i neki stari brojevi.
– Poanta je da se postavom široj javnosti približe lovačke aktivnosti i lovci, koji su prvenstveno čuvari prirode. A pričama nastojimo postići to da ljudi steknu poštovanje prema životinji. Častan lovac onaj je koji čuva i voli prirodu te poštuje životinje – govori Alenka Bošnjak. Muzej se može posjetiti od ponedjeljka do petka od 8 do 14 sati, a prema dogovoru pozivom na broj 01/4876-567 mogu se organizirati i skupni posjeti u bilo koje vrijeme, pa i vikendom. Cijena ulaznice je 20 kuna, a za učenike i studente 15. Djeci u dobi do pet godina, društveno osjetljivim skupinama i nezaposlenima ulaz je besplatan.
Ovo bi primjerenije bilo nazvati muzej ljudske sramote, muzej lešina, ljudske devastacije prirode zbog čistog patološkog zadovoljstva ubijanja živih bića koja se ne mogu braniti.