Grad Zagreb može zaboraviti spalionicu otpada, jer prema nedavno objavljenim podacima, spalionicom se reciklira samo jedan posto otpada.
Poruka je to Davora Škrleca, zastupnika u Europskom parlamentu, koji je još u siječnju uputio prioritetno pitanje Europskoj komisiji (EK) koja novim zakonodavnim paketom kružne ekonomije planira ograničiti financiranje iz europskih fondova za spalionice i postrojenja za mehaničku i biološku obradu otpada (MBO) samo na izvanredne slučajeve, a Zagreb to ipak nije.
Kružnu ekonomiju zagovara i novi ministar okoliša Slaven Dobrović kao rješenje za zagrebački otpad, a upravo zbog toga stava i na nedavnom sastanku s njim gradonačelnik Milan Bandić poručio je da neće inzistirati na modelu koji je prvo za Zagreb predvidio upravo spalionicu.
– To je potvrda da predloženim promjenama u gospodarenju otpadom prema načelima kružne ekonomije Hrvatska nakon nekoliko izgubljenih godina napokon ima ministra okoliša koji razumije politiku Europske unije – kazao je Škrlec.
Zanimljivo je to novinarstvo koje stajalište jedne osobe predstavlja kao stajalište cijele instiitucije. A opet, možda "zanimljivo" nije prava riječ. Zagrebu doista treba spalionica, kao što mu je potreban i potpuno novi sustav upravljanja otpadom. Treba vidjeti kako je moguće da se u Zagrebu reciklira tek jedan posto otpada po čemu je taj grad zadnji u EU-u, čak iza Bukurešta i Sofije. Treba isto tako vidjeti kako je moguće da je Ljubljana postala prva u Europi u tom smislu, što bi Zagreb mogao preuzeti kako bi se konačno promijenile neke stvari koje se još od samoupravljačkog socijalizma ne mijenjaju.