Bariti? Komada? Pa kak' ne bi znal taj izraz!?! Počeo se upotrebljavati još pedesetih godina prošlog stoljeća, a dolazi iz Tkalče... čudio se 69-godišnji Darko Belušić Bela, autor 800 kartica rukopisa "Priča iz stare Tkalče" te jedan od najpoznatijih i najdugovječnijih ugostitelja te ulice kada smo ga suočili s još jednim purgerom, doduše gotovo četrdeset godina mlađim.
Tko su zapravo purgeri?
Želeći usporediti način govora mladih i starih Zagrepčana, pred kroničara starog zagrebačkog središta posjeli smo Ivana Brnčića, autora nedavno objavljenog "Purgerskog rječnika". Nadali smo se da se neće skužiti. No dvojica zaljubljenika u zagrebački govor našli su način da se sporazumiju i kad nisu znali što znači pojedina riječ. Prva stvar na kojoj su zastali i ušli u raspravu bila je, što se i očekivalo, značenje riječi "purger".
– Purger je onaj kojemu su tri koljena živjela u Zagrebu – prvo je bilo što je rekao Brnčić, no Belušić ga je brzo ispravio: "To su stari Zagrepčani koji su živjeli uz potok Medveščak". No biti purger, zapravo, složila su se obojica, znači biti građanin. Iskrivljen je to izraz preuzet od njemačkog Bürger (stanovnik grada). Dok su dvojica tek stečenih poznanika pričali šatrovački, koji je svojstven mladim generacijama, nije bilo nesporazuma. Belušić je "rasturao" tu specifičnu vrstu zagrebačkog govora, kojeg je u Brnčićevu rječniku bilo napretek.
– Šatrovački su donijeli Romi, a do danas su se razvile tri vrste šatre. Jedna gdje se slogovi premeću jedan ispred drugog, druga koja se čita od zadnjeg slova prema prvom i treća u kojoj bi se između premiještenih slogova ubacio samoglasnik – objašnjava Bela. Da većina Zagrepčana "mane vulo u šajtoflu" (nema novaca u novčaniku), znali su i jedan i drugi.
Tkalčićeva puna flundri
Mladi je Zagrepčanin, pak, razumio većinu Belušićevih starozagrebačkih izraza. No čak se i on, koji je mjesecima skupljao izraze, ne bi li u rječniku izdao njih oko 700, lecnuo i zapitao Belušića da ponovi izraze koje je izvukao iz prašine. Na spomen zadnjičara (nekadašnji izraz za homoseksualce) i lancmana (zemljaka) Brnčić nije imao ni u primisli što bi mogli značiti... Sjedeći u ulici u kojoj je svaka kuća od kraja 19. stoljeća pa do početka II. svjetskog rata bila kupleraj, na površinu je isplivala i riječ flundra (najpravilniji prijevod bio bi nepoćudna žena, objasnio je Brnčić). Belušić je, među ostalim, pisao i o "tajnom putenom životu" Tkalče, gdje je prostitucija nekoć bila posve legalan obrt pa se ta tema, dok smo listali istoimenu knjigu, nekako sama nametnula.
>>Kako su govorili naši stari – znate li što su ašnbeher i taubek?
Ašnbeher je pepeljara,čikopernica također iz njemačkog jezika