Povišena temperatura, bolovi u trbuhu, povraćanje i proljev početni su simptomi trovanja gljivama, što je slučaj svake godine u sezoni gljiva. Za razliku od ovlaštenih skupljača i uzgajivača neki prodavači na tržnicama prodaju ih ilegalno, ispod štanda, a neupućeni ih beru i serviraju za obiteljski ručak. Tako je u Sisku krajem kolovoza dvoje mladih završilo u bolnici zbog posljedica trovanja gljivama, kupljenih na petrinjskoj tržnici, a u Zagrebu je nedavno zabilježen jedan slučaj akutnog trovanja.
- Najveći problem je u tome što gljive imaju dvojnike, dakle jestiva gljiva sliči otrovnoj, a imaju i isto stanište. Primjerice, jestiva blagva sliči otrovnoj gljivi poput muhare, grmača se malo razlikuje od otrovne sumporače, a jestiva capica je poput svog otrovnog imenjaka. Ljubitelji vrganja moraju znati da oni sliče žučari koja nije smrtonosna, ali izaziva želučano-crijevni poremećaj - rekao je prof. Romano Božac s Agronomskog fakulteta, poznati mikolog i vanjski suradnik KBC-a Rebro.
Prof. Božac kaže da je velik uzrok trovanja i jedenje nedovoljno termički obrađenih gljiva, sirovih, što može izazvati prestanak mokrenja i sigurnu smrt. Stoga je osim vrste gljive važna i količina konzumacije. S pojavom prvih simptoma najbolje je izazvati povraćanje i požuriti u bolnicu, tvrdi Božac.
- Svake jeseni ljudi odjure u berbu nedovoljno upućeni. Najčešće se otruju skupljači gljiva, čak i stručnjaci, a najvažnije kod svakog liječenja je - koliko je vremena prošlo od konzumacije, tzv. latencije. Ako je latencija 2 do 3 sata, riječ je o blagom trovanju koje se liječi simptomatski, no ako je više od 6 sati počinje propadanje organizma i tada pacijente šaljemo na internu - priča prof. dr. sc. Ante Beus iz Klinike za infektivne bolesti dr. Frana Mihaljevića.
Najopasniju za organizam ističe zelenu pupavku zbog koje propada jetra, a pri liječenju se primjenjuje penicilin. Kako je zelena pupavka slična jestivoj sunčanici, riječ je o trovanju koje vodi u smrt. Prijašnjih godina bilo je i slučajeva trovanja djece za koju su gljive osobito opasne.
- Ako dijete do 12 godina pojede istu količinu gljiva kao odrasli spašavanje njegovog života gotovo je nemoguće. Djeca mlađa od 12 godina ne bi smjela jesti niti jestive gljive, jer mogu biti poslužene sirove - tvrdi dr. Beus.
M. Prištof
