Kakva "efikasnost"

Grad na imovini od 11 milijardi kuna zaradi samo 1% proračuna

Milan Bandić
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
1/2
23.03.2016.
u 20:00

U blagajnu se od nekretnina slilo 78,2 milijuna kn, najviše se uprihodi od najma poslovnih prostora. U nalazu koji se temelji na podacima iz 2014. nisu dobili zadovoljavajuću ocjenu. Zamjera se i nerješavanje bespravnih stanara

Bez strategije upravljanja i raspolaganja gradskim stanovima, zemljištima i poslovnim prostorima, ali i bez godišnjih planova za tu imovinu, čija je vrijednost 11 milijardi kuna, Grad Zagreb na svojim nekretninama zaradi samo jedan posto proračunskih prihoda – točnije, 78,2 milijuna kuna.

Treba izraditi plan

Poražavajući je to podatak temeljen na podacima iz 2014., a iznesen je u ovogodišnjem izvješću Državne revizije koja je obuhvatila sve nekretnine hrvatskih gradova i županija. Grad Zagreb nije dobio zadovoljavajuću ocjenu, već čitav niz uputa za poboljšanje upravljanja imovinom, među ostalim savjet za izradu plana kojim će se odrediti aktivnosti, način i rokovi za provedbu te aktivnosti vezane uz suradnju Ureda za financije i drugih u čijoj je nadležnosti ta imovina, kao i uputu za izradu analitičke knjigovodstvene vrijednosti nekretnina.

Foto: infografika

Najveći prihod koji Grad i ostvaruje, barem što se 2014. godine tiče, odnosi se na novac od najma poslovnih prostora. No, revizija ovdje otkriva apsurd: ostvareni prihod od 38 milijuna kuna u 2014. manji je za 30 milijuna kuna nego godinu prije i čak 33,3 milijuna kuna ispod onog ostvarenog 2012.

Nekima i gratis

Na dušu se Gradu stavlja i činjenica da je više od 400 poslovnih prostora u Zagrebu koji se koriste bespravno. Grad ne deložira takve korisnike niti koristi druge raspoložive mjere za nadoknadu svojih potraživanja, a sporna je i odluka kojom su 62 poslovna prostora dodijeljena strankama i raznim udrugama bez ikakve naplate najamnine.

Na 7504 stana koja su u vlasništvu Grada, najvećim dijelom u Sopnici-Jelkovcu, u 2014. godini Zagreb je “zaradio” 22,513.879 kuna – od toga se tržišna najamnina naplaćivala samo za 2961 stan, dok je preostali dio nekretnina ili izvan uporabe ili naseljen zaštićenim najmoprimcima ili su u tim stanovima bespravni korisnici. Na osnovi najma Grad Zagreb zaradio je više samo 2012. godine, i to 22,941.513 kuna.

>>U gradskim stanovima i dužnosnici koji na to više nemaju pravo

Grad u svome vlasništvu ima i zemljišta čija se ukupna vrijednost procjenjuje na 930 milijuna kuna. Na osnovi zakupa zemljišta u 2014. Zagreb je svoju blagajnu napunio u iznosu od 2,812.767 kuna – više je to u odnosu na 2012. godinu, ali i 1,383.791 kunu manje nego što je po istoj osnovi Grad ostvario u 2013.

Komentara 29

PO
pozornik66
21:04 23.03.2016.

Kako će imat plan kad je nerješeno imovinsko -pravno pitanje, od Austri-Ugarske u obe Šuge niko nije upisiva zemljišne knjige i privatne stanove u katastar . To je i odgovaralo onima šta su se doselili poslin 45 u Zagreb i uselili u kuće i stanove pobijenih Zagrebčana , ti su i vladali u bivšoj državi

Avatar mileudarcina 1
mileudarcina 1
21:00 23.03.2016.

A o nerealno visokim primanjima zaposlenika gradske uprave ni slovca, da i ne govorim o višku zaposlenih, primjera radi, munchen grad sa skoro dva miliona stanovnika broji negdje oko tisuću zapošljenih u gradskoj upravi a zagreb grad sa osamsto tisuća i nešto sitno stanovnika broji preko tri tisuće i sedamsto zaposlenih u gradskoj upravi, kome vi krpalji sapunate oči, malo vam para pa bi još jeli.....

Avatar Drazen Klaric
Drazen Klaric
21:45 23.03.2016.

Hm, stvarno je nevjerojatno da se od naplate stanarina i najma u naselju na bivšoj svinjogojskoj farmi namaknulo više novaca u gradski proračun nego od najamnina u strogom centru grada. To je rak rana grada Zagreba. Možeš uzurpirati stan u centru grada, jer si kao gospon, ali u predgrađu gdje još vonja miris pajcekovih govana, - ne. Udri po sirotinji koja je poštena, dok je ne nestane. No kad svi postanu sirotinja, stići će barikade i giljotina građanina Robespierrea. Stvarno ne bih onda u tom vremenu biti na Jelačić placu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije