Bez strategije upravljanja i raspolaganja gradskim stanovima, zemljištima i poslovnim prostorima, ali i bez godišnjih planova za tu imovinu, čija je vrijednost 11 milijardi kuna, Grad Zagreb na svojim nekretninama zaradi samo jedan posto proračunskih prihoda – točnije, 78,2 milijuna kuna.
Treba izraditi plan
Poražavajući je to podatak temeljen na podacima iz 2014., a iznesen je u ovogodišnjem izvješću Državne revizije koja je obuhvatila sve nekretnine hrvatskih gradova i županija. Grad Zagreb nije dobio zadovoljavajuću ocjenu, već čitav niz uputa za poboljšanje upravljanja imovinom, među ostalim savjet za izradu plana kojim će se odrediti aktivnosti, način i rokovi za provedbu te aktivnosti vezane uz suradnju Ureda za financije i drugih u čijoj je nadležnosti ta imovina, kao i uputu za izradu analitičke knjigovodstvene vrijednosti nekretnina.
Najveći prihod koji Grad i ostvaruje, barem što se 2014. godine tiče, odnosi se na novac od najma poslovnih prostora. No, revizija ovdje otkriva apsurd: ostvareni prihod od 38 milijuna kuna u 2014. manji je za 30 milijuna kuna nego godinu prije i čak 33,3 milijuna kuna ispod onog ostvarenog 2012.
Nekima i gratis
Na dušu se Gradu stavlja i činjenica da je više od 400 poslovnih prostora u Zagrebu koji se koriste bespravno. Grad ne deložira takve korisnike niti koristi druge raspoložive mjere za nadoknadu svojih potraživanja, a sporna je i odluka kojom su 62 poslovna prostora dodijeljena strankama i raznim udrugama bez ikakve naplate najamnine.
Na 7504 stana koja su u vlasništvu Grada, najvećim dijelom u Sopnici-Jelkovcu, u 2014. godini Zagreb je “zaradio” 22,513.879 kuna – od toga se tržišna najamnina naplaćivala samo za 2961 stan, dok je preostali dio nekretnina ili izvan uporabe ili naseljen zaštićenim najmoprimcima ili su u tim stanovima bespravni korisnici. Na osnovi najma Grad Zagreb zaradio je više samo 2012. godine, i to 22,941.513 kuna.
>>U gradskim stanovima i dužnosnici koji na to više nemaju pravo
Grad u svome vlasništvu ima i zemljišta čija se ukupna vrijednost procjenjuje na 930 milijuna kuna. Na osnovi zakupa zemljišta u 2014. Zagreb je svoju blagajnu napunio u iznosu od 2,812.767 kuna – više je to u odnosu na 2012. godinu, ali i 1,383.791 kunu manje nego što je po istoj osnovi Grad ostvario u 2013.
Kako će imat plan kad je nerješeno imovinsko -pravno pitanje, od Austri-Ugarske u obe Šuge niko nije upisiva zemljišne knjige i privatne stanove u katastar . To je i odgovaralo onima šta su se doselili poslin 45 u Zagreb i uselili u kuće i stanove pobijenih Zagrebčana , ti su i vladali u bivšoj državi