Zagrebačkim ulicama dnevno prolazi i do pola milijuna vozila, što je, primjerice, dva i pol puta više nego u Copenhagenu, danskoj prijestolnici sličnog broja stanovnika. Zbog prometnih kolapsa kojima stalno svjedočimo sve više podsjećaju na ulice Delhija čijim smo se čepovima donedavno čudili na televiziji, a da je stanje postalo neodrživo, priznala je i gradska vlast, koja je gorućem problemu metropole posvetila jučerašnju, tematsku konferenciju za novinare. Predstavljanjem ulaganja u cestovnu infrastrukturu gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio je prometnu renesansu metropole, a u njih je uključio i ispunjavanje obećanja koja su stara i više od 20 godina.
Idućega tjedna treći rok
Među projektima je Sesvetska obilaznica, odnosno produžetak Branimirove i Kolakove ulice. Prva faza Branimirove od Zagrebačke do Brestovečke je završena, ali umjesto pet mjeseci, podsjetimo, za kilometar ceste kroz ravnicu trebalo je čak godinu dana. Još tri kilometra Branimirove i isto toliko Kolakove planiraju izgraditi do konca 2027., i to bude li sve u roku te za 45 milijuna eura u fazama, od kojih bi prva sljedeća trebala biti na proljeće sa spojem od Aničićeve do Varaždinske u Sesvetama.
Na listi je i "Novi južni ulaz u Zagreb", što podrazumijeva rekonstrukciju Sarajevske ceste od Zapruđa do Ranžirnog kolodvora s gradnjom tramvajske pruge i dvaju kolnika s po tri traka. – Sljedeći tjedan počinju radovi, to je novost. Vrijednost je 25 milijuna eura, a rok kraj 2025. – rekao je Tomašević.
POVEZANI ČLANCI:
Početak radova, doduše, obećavao se još ljetos, pa u rujnu, a ovo je treći rok. A dovrši li se na vrijeme, Sarajevska bi, umjesto da postane novi ulaz u grad, mogla voditi ni u što. Hrvatske autoceste, naime, još nisu provele natječaj za gradnju vijadukta preko Ranžirnog kolodvora kako bi se Sarajevska spojila na obilaznicu i tako imala smisla. Rok za ponude produljen je čak šest puta, posljednji do 30. listopada, a ako i izaberu izvođača, teško da će radovi početi prije Nove godine. U optimističnome scenariju trebat će im više od dvije i pol godine, što znači da bi se dovršila 2028. U međuvremenu bi, nakon 24 godine, ondje barem trebala osvanuti nova tramvajska trasa.
Sljedeći na popisu ulaganja je Jarunski most, koji će imati po tri traka i tramvajsku prugu te se sp ajati na Horvaćansku. Dovršetak se očekuje 2028., a zapadniji most Savska opatovina trebao bi biti sagrađen godinu poslije. Još, doduše, ne znamo cijenu jer nije izrađena ni projektna dokumentacija, ali će zato podvožnjak Medpotoki, koji je također među jučer predstavljenim projektima, stajati 35 milijuna eura. – To je velik zahvat, trajat će godinu i pol, a planirani početak je sljedeće godine – rekao je Tomašević.
Posljednja velika najava je Šarengradska avenija od Vukovarske do Jadranskog mosta. Radovi u prvoj fazi, do Zagrebačke, u planu su tek 2026., kad bi druga etapa mogla početi još se ne zna, no teško da će cijela prometnica biti kompletirana prije 2030. godine. – Njezina će gradnja promijeniti prometnu sliku centra, rasteretiti Savsku cestu i stvoriti novi ulaz u grad s Jadranskog mosta – kazao je Tomašević.
A hoće li i kada svi ti projekti utjecati na smanjenje nesnosnih gužvi koje kidaju živce? Struka je skeptična. – Dok se ne zaustavi gradnja novih objekata u širem centru i odlučno ne krene grad širiti prema Karlovcu i Velikoj Gorici, broj vozila će samo rasti. Matematika je jednostavna, ulice su projektirane na određenu propusnost, a mi smo te brojke premašili dvijetisućitih – kaže prometni stručnjak Goran Husinec. Ističe i kako promet buja brže nego što se grade ceste, ali i kako bismo u sljedećih deset godina na njima mogli imati 50 posto više vozila.
Husinec: Puno prekasno
I svi drugi s kojima smo u nizu tekstova posljednjih mjeseci razgovarali o prometnoj slici Zagreba ističu da infrastruktura kasni barem 20 godina, odnosno da su projekti poput Jarunskoga mosta, Šarengradske i Sarajevske trebali biti dovršeni 2004. godine.
– Danas pak treba denivelirati većinu raskrižja na Slavonskoj, Branimirovoj i Aveniji Dubrovnik te, iako to jako puno košta, odvažiti se i početi kopati podzemnu željeznicu, kao i tunel kroz Sljeme, uz koje će postojati biciklističke staze i parkirališta. Ovako je sve Sizifov posao. Mislim, dobro da to napokon rade, ali puno prekasno – zaključuje Husinec. Ono što ćemo pak doživjeti u skorijoj budućnosti je blokovsko parkiranje, čija bi primjena, najavljeno je također jučer, trebala početi za točno 10 dana.
