Kvaliteta društva ne mjeri se trpljenjem odnosno toleriranjem drugačijih, nego otvorenošću naspram onih koji su različiti od nas jer nas u konačnici povezuje ili dijeli to kakvi smo ljudi, a ne koje smo nacionalnosti, rase, vjere, socijalnog podrijetla ili seksualne orijentacije. Na tom testu prihvaćanja drugačijih prošli su zagrebački gimnazijalci, pokazuje istraživanje Večernjeg lista na uzorku od 261 učenika iz I., V., II, i IX. gimnazije o njihovim stavovima i vrijednostima.
Mlađi tolerantniji
Velika većina gimnazijalaca su vjernici, tolerantni prema osobama druge vjere, nacije, rase i drugog društvenog statusa. Većina ih, osobito učenica, nema ništa protiv prijateljstva s gay osobama. U Hrvatskoj, prema zadnjem popisu stanovništva, 93% građana pripada nekoj od religija, no među učenicima je postotak vjernika ipak manji.
Zanimljivo je i da se više učenika nego učenica izjašnjava vjernicima, oko četvrtina djevojaka je odgovorila da nisu vjernice, dok je veći broj učenika u odnosu na učenice bio suzdržan u odgovoru na pitanje o vjeri. Većina srednjoškolaca bila bi u vezi s osobama drugog statusa, druge nacije, rase, vjere. Premda su učenice liberalnije od učenika, kao i mlađi gimnazijalci od starijih, kod svih ipak dominira tolerantan stav.
– Većina mladih bi prema istraživanju ušla u razmjerno blizak odnos s osobama koje pripadaju grupacijama različitima od njih, što je pozitivno, no kod starijih učenika broj onih koji ne bi bili u ljubavnoj vezi s pripadnicima druge rase, vjere i nacije ili statusa veći je nego kod mlađih. Moguće da oni već ulaze u ozbiljnije i dugotrajnije veze i da za takve veze nisu spremni biti tako tolerantni. Moguće je i da su sve mlađe generacije srednjoškolaca tolerantnije zbog veće informiranosti, više susreta i izloženosti drugima i drugačijima kroz medije, društvene mreže ili obrazovanje – kaže prof. razvojne psihologije sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Gordana Kuterovac Jagodić.
Grafika: Kristina Franić
Iako većina gimnazijalaca nema ništa protiv prijateljstva s gay osobama, učenice su liberalnije i dvostruko sklonije prihvaćanju gay osoba u društvu od učenika. Zabrinjavajuće je da četvrtina učenika smatra da bi društvo trebalo sankcionirati homoseksualnost i da nije prirodna. Na upit koliko je zaziranje trećine dečki od druženja s gay osobama uzrokovano time da su u dobi kad traže svoj identitet i kad nisu sigurni u svoju seksualnost, dr. Nenad Jakušić, voditelj Centra za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih zagrebačke Klaićeve bolnice, odgovara:
Tjeskoba kod mladića
– Istovremeno se hvale izmišljenim iskustvima, fantaziraju o njima, seksualnost im je stalno na pameti. Nesigurni su oko svoje seksualnosti, ali su se skloni prezentirati kao samouvjereni i jasni u svojoj seksualnoj orijentaciji, što je uglavnom podalje od istine. Zbog te nesigurnosti kod mladića, osobe drugačije seksualne orijentacije u njima pobuđuju tjeskobu. Nisu zanemarivi ni društveni stavovi kojima se propagira da je sklonost istom spolu poremećaj i da se treba i može liječiti. Kod djevojka će takve priče poticati suosjećanje prema različitim osobama i želju da pomažu, dok mladići suosjećanje u toj dobi doživljavaju kao slabost – kaže psihijatar Jakušić.
Mladići sporije sazrijevaju od djevojka i opterećeniji su od njih svojom seksualnošću
voditelj Centra za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih
Kad je riječ o vječnim temama, o ustašama i partizanima, od kojih se kao društvo ne uspijevamo odmaknuti, gimnazijalci su pokazali veću zrelost od odraslih poručivši da njih većinu te teme ne zanimaju.
– To je razumljivo jer su njima teme partizana i ustaše daleke teme iz daleke prošlosti. No oni koji imaju stav u većoj mjeri imaju negativan prema jednima ili drugima, što vjerojatno preslikava slično stanje i među odraslima, odnosno njihovim roditeljima, od kojih su kroz proces političke socijalizacije u obitelji vjerojatno stekli stavove koji se najčešće temelje na jednostranim informacijama ili obiteljskim traumama – kaže prof. Kuterovac Jagodić.
Više od trećine učenika redovito prati politička zbivanja, a gotovo polovicu zanimaju samo veliki politički događaji poput izbora, velikih sukoba. Samo 16 % mladih eksplicitno je odgovorilo da bi se voljelo aktivno baviti politikom.
– Mladi danas smatraju da ih se malo pita o stvarima koje se događaju u društvu. Oni žele da ih se pita više i da se sasluša njihovo mišljenje – kaže prof. psihologije Andreja Brajša-Žganec dodajući da im to pokazuju i rezultati istraživanja o dobrobiti djece i mladih, koje je u tijeku, a koje Institut Pilar provodi u sklopu međunarodnog istraživanja.
(Sutra donosimo istraživanje o stavovima prema fizičkom izgledu i estetskim operacijama)
>>Gimnazijalcima najveći uzor – roditelji, na dnu su liste nastavnici
S obzirom čime "mainstream" mediji truju djecu u današnje doba, čudo je da uopće ima pametnih....